Books
Books
الإسلام دين رسل الله
Islaam woni diine nelaaɓe ALLA. Islaam ko jebbilanaade ALLA taguɗo kaa ngonka ( aduna) pewjoowoka. E ɗowtanaademo ngam yidde e mawni'nde mo. Nuyle lislaam yo gooŋɗin'de ALLA no kam woni tagoowo. Ko wanaamo fuh yo tagoore ko kanko tan haandi e dewe, o alaa fuh kawto. inɗe moƴƴe e sifaaji towɗi kanko woodani e kiɓɓal timmungal , nga feeti ɓuytal . O jibinay o jibinaaka, O alaa ko nanndi, maa yeru, o jillataa e ɓanndu ndiga e tagoore makko. Lislaam woni diine ALLAH O jaɓanta hay go'oto diine si wona lislaam, diine annabaaɓe be kisal woni e mu'en. Hina e leyliiji (Asluuji) lislaam gonɗinde…
الإسلام دين رب العالمين
En puɗɗorii Innde Alla jom yurmeende huuptodinnde jom yurmende heeriinde. Lislaam woni diine jom binɗe Hombo woni jooma? Ngal woni naamnal ɓurngal mawnude e ngonka ; te ko kamngal woni naamnal ngal neɗɗo ɓuri fotde anndude jaabowol hengal. Joom men woni takɗo asmanuuji e leyɗeele, ko kaŋko jippini e asmaan ndiyam, o yaltini heen ɓesnooje e leɗɗe ngam wona nguura men, e nguura wonan´de kulle ɗeeɗe ñaamaten. Ko Alla woni takɗo men o tagi jipnaaɓe men, o tagi kala huunde, ko kaŋko woni takɗo jamma e ñalawma, o waɗi jamma dumunna ɗoyngol e fooftere, o waɗi ñalawma dumunna ɗaɓɓere nguura e…
الإسلام - نبذة موجزة عن الإسلام (مشتملة على الأدلة)
Islaam. Jubbande seeɗa ko o fa'ati e Islaam,hono no dur ardi e ALQuraana e Sunna Annabiyanke. Deftere hummunde soomnde anndingol jumangol ko faati e Islaam, honde feññina ko ɓuri himmude e asli hembo e tinndinooje e njoon ndam hembo,tawa ko e tuuknaade e Alquraana e sunna annabiyanke,nde huccinaa ko e denndaangal hellifaaɓe juulɓe e ɓe ngonaa juulɓe tawa ko ɗemɗe mum en,e kala yonto e nokku, won'dude e seertude ngonkaaji e alhaaluuji. Ko nde deftere soomnde dallillaaji ummoraade e Alquraana e sunna Annabiyaŋke o. Islaam ko bataake Alla fa'ade e denndaanga yimbe e jinneeji fof,ko kammba woni…
مقدمة المختصر وربع يس - عام
Ngardiindi tonngoode e nayaɓal yasiin, wonande ɗemngal### ngardiindieggo (labitaade) e ɗemngal (###) Jettooje ngoodanii Alla jippinɗo e jiyaaɗo makko defter nde te waɗaaani heen ooñanɗe, jam e kisal won e annabi men Muhammad e ɓesngu mum e yahdiiɓe mum e rewɓe he maɓɓe njokki moƴƴer haa ñalaande njoɓdi... cagal ɗuum Ɓuri mawnu e jahdigal neɗɗo e nguurnda mum ko yahdude e haala Alla ceniiɗo toowɗo O... Alkuraan tedduɗo oo woni: Deftere assamaniyaŋkeere wootere teelnde nde sikke alaa nde iwi ko ga Alla takɗo mbo senaande e toowal woodani, O daali:
مقدمة وغلاف المنتقى من موسوعة الأحاديث النبوية
Mi fuɗɗariimo inde ALLA jom yurmende huuptodinde jom yurmeende heeriinde Ngardiindi Jettooje ngoodani ALLA jom binɗe, yo ALLA juul O hisno e Annabiijo men Muhammad e koreeji mum e sahabaaɓe mum fof, e kala cukkuɗa mumen ha ñalawmu darga, caggal ɗuum: Ko ɓuri mawnude ko juulɗo foti toppitaade: gila jaŋŋude e ƴeewtinaade e logginaade wondude miijaade, e anndude e gollirde -caggal Deftere ALLA nde- ko sunno nelaaɗo ALLA yo ALLA juul e dow mum O hisno ɗum, Annabi mbo jam e kisal woni e mum maaki(wi): «Mi woppori mon onon yimɓe ɓe, ko ngannduɗa so on njaggatiimo heen on majja ta cay: Defteere ALLA…
Luutndi ley hajjju e umura e juuragol.
Boopi e luundi jowitiiɗi e umra Aranel: luutndi yimɓe e boopi maɓɓe les karminagol 1. wa'ade toownude sawtomun les harminaago, nokku fiɓude enniya. ko woni sunna yo toownude sawtu mun
صفة الوضوء والصلاة (مرئي)
Hono callaginirtoo mi?. M. Wowlaandu. 1. Sawtu noddinaandu. 2.
المنهج الوجيــز
En fuɗɗorii Innde Alla, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende. Tonngaande. Laawol jannginirgol sifayankeewol wonande juulɗo keso. En fuɗɗorii Innde Alla, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende. Fuɗɗorde. Denndaangal jettooje ngoodanii Alla Oon peewnuɗo men e islaam, O tinndini men jam, O neli e men ɓurɗo e winndere he-yo o his- caggal ɗuum: Ina wela amen nde min ngaddanta on nde deftere-muqarrar -anndinatnde on diine goongo(diine islaam), nde fencita heen geɗe alah e saguyankooje ko faati e gannde e golle, haa nde wona coktirgal ma ngam anndude diine ma, nde wallu ma e darnude laabi diine…