Books
Books
Laabi nafayɗi ngam nguurndam malu (mbelko'aaku)
Deftere « Al-Wasā’il al-Mufīda li-l-Ḥayāt as-Sa‘īda » (Laabi nafooji ngam nguurndam nbelnɗam) mo Sheek Abdul Rahmaan ɓiy Naasir As-Saadii, ina safra sabaabuuji malu goongawu iwde e giiɗe iimaan lugguɗe, nde ɗowa taroowo faade e deeƴere ɓernde rewrude e iimaan e golle moƴƴe, e siftorgol Alla, e kaariyantaaku, e miijagol e neemaaji, e moƴƴingol, e tuugnagol e Alla, e muñal, e fonndugol geɗe, e mbaadi ŋarɗundi, nde fawata e juuɗe ma kartal ngam nguurndam deeƴɗam, fonnditiingam, e malaaɗam fof e waylo-waylooji nguurndam.
Ko sukaaɓe juulɓe mbaawatah majjude.
En puɗɗorii Innde Alla, Kuuɓuɗo yurmeende, Keerorɗo yurmeende gooŋɗinɓe ñande darnga. Fuɗɗorde. En puɗɗoriima Innde Alla, denndaangal jettooje ngoodanii Alla; caggal ɗuum: Ɗum ko mas'alaaji ɗi sukaaɓe juulɓe mbaawatah majjude(potaani majjude) e diine Alla Barkinɗo toowɗo O, ina waɗɗii e baabira- ɓe ( jiknaaɓe) lonnginde ɗum sukaaɓe maɓɓe gila koɓe famarɓe.
نبذة في العقيدة الإسلامية (شرح أصول الإيمان)
رسالة لطيفة تتناول أصول العقيدة الإسلامية بأسلوب مبسط وميسر. تبدأ بمقدمة حول أهمية علم التوحيد، كونه أشرف العلوم وأجلّها، ثم تتناول مفهوم الدين الإسلامي وأركانه الخمسة: الشهادتان، والصلاة، والزكاة، والصوم، والحج. كما يشرح الإيمان بالله، وملائكته، وكتبه، ورسله، واليوم الآخر، ويؤكد على أهمية التوحيد في بناء دين المسلم بشكل سليم. الكتاب يهدف إلى تعزيز الفهم الصحيح للعقيدة الإسلامية وتطبيقها في حياة المسلم اليومية.
Raɓɓinaande e sifa umra e ñaawoje mun
Jetooje ngoodani Alla joom binnde juulde e kisal woni e Annabiijo men Mohammed e koreeji mum e denndeengal sahabaa ɓe Makko. caggal ɗuum: ɗum ko ɓataake e sifa umra e tonngude ñaawooje"kiiteeji" mum, e neediiji mun, men njootii ɓanginde ley hen ko jaalii e ko waɗoowo umra haajaa. Allah tan toroto'ɗen yo wa ɗɗum ko laaɓi e yeeso mum ɗum nafa juulɓe.
رسول الإسلام محمد صلى الله عليه وسلم
En puɗɗorii e innnde Alla, kuuɓuɗo yurmeende,keerorɗo yurmeende ka laakara. Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on. Huunde setta e Nulaaɗo islaam Muhamadu-1- yo jam e kisal won e makko, mi hollira heen Innde makko, asko,leydi, dewgal, e nelal, e ko o noddi faade mum, e maandeeji annabaagal makko e sariya makko, e darnde haɓdiiɓe makko. Mina reerɗi nde cinndandirat mi hakkunde konnguɗi ɗiɗi ɗiin ngoni : Nulaaɗo e Muhamadu ngam reen de fula deftere nde, ndaaron ɗuum. Innde makko e asko e saare nde o jibina e ɗo o mawni ɗo. Nelaaɗo islaam woni Muhamadu Bun Abdullaahi Bun Abdul Muɗalibi Bun…
Ko juulɗo haanaa majjude.
Deftere (Ko juulɗo fotaani majjude) ko deftere teddunde, nde alkule mayre mbinndiraama ganndal e peññinagol, nde renndini ko juulɗo fotaani majjude e asliiji Fiɓnde, e sariyaaji Islaam, e njooniiji neediiji, e mbaadi timmundi, nde jalbinta hakkillaaji, ɓerɗe deeƴira nde, nde laɓɓina faamu, nde fonndita golle, haa wontiri tigi ko cottirgal hisde, e ardorde jolnoowo e laabi ɗowtaare e ganndal.
Luutndi ley hajjju e umura e juuragol.
Boopi e luundi jowitiiɗi e umra Aranel: luutndi yimɓe e boopi maɓɓe les karminagol 1. wa'ade toownude sawtomun les harminaago, nokku fiɓude enniya. ko woni sunna yo toownude sawtu mun
En puɗɗorii Innde Alla, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende.
Quraana tedduɗo o woni haala Alla jom binnde e tagɗo ɗe O, O tellani mbo e timmoode Nelaaɓe Muhammadu - yo o his- ngam o tinndina yimɓe ɓe ko waɗi O tagi ɓe, e ngam feewnude ɓe faade e malal maɓɓe aduna e laakara, e daɗ- ndude ɓe e kiite duumotooɗe caggal maayde, ko nde woni sakkatiinde tellaade e defte tellinaaɗe ɗe; nde gooŋɗani ɗe, nde momti sariyaaji heɗe. Quraana tedduɗo o ko maande e kaawis duumiiɗo, kombo daliil annabaagal Nelaaɗo Muhamamdu yo jam e kisal won e makko, Alla teɗɗii heen yimɓe e jinneeji nde ɓe ngaddata yeru hembo wollo boom hay si ko simoore, ɓe ndoŋki ɗuum.
lislaam
En mballinoriima inde Alla, joom yurmeende aduna e laakara mbela a naamniima hoorema: hol tagɗo asmanuuji (kagguuji) e leyɗeele e ko woni e majji e tagooje mawɗe? e hombo fewni ndiiɗo njuɓɓudi cewndi ñeeñnaandi?
Homo tagi ngonko? E homo tagimi? E eko Sabii o tagi?
Mbele miin ko laawol peewngol ngonmi? Homo tagi asmanuuji e lesdi e ko woni ndeer majji, gila e tagooje mawɗe nde ngannduɗa ɗe piiltetaako? Homo feewni ndi njuɓɓudi luggiɗ nɗi moƴƴunɗi ndeer asmaan e lesdi? Hombo tagi neɗɗo o okki ɗum nanirde e ji'irɗe, e hekkillle o waɗi ɗum kattanɗo e faggaade ngannde e anndude gooŋaaji?
Raɓɓinɗinaande ngurndam Nulaaɗo Muhamadu yo jam e kisal won e makko.
Deftere raɓɓiɗunde e siira Nulaaɗo, nde hollirta ko ɓuri himmude e kewuuji nguurndam Annabi, yo jam e kisal won e makko, gila e jibineede makko e mawnugol makko, rewnude e nelal, e noddaandu, e fergo, e hareeji, haa e sankaare makko, yo jam e kisal won e makko, e mbaadi weeɓndi newiindi kawtinndi hakkunde hollirde kewuuji ɗii, e nafooje, e jandeeji ƴettaaɗi; ngam nde wona ballal e anndude peewal makko e ñemmbude mo.
Mbaaka juulde e (filmo daɓɓo)
Gollirgol daɓɓol e no juulde gollirtee, ngam rewude Allah e gandal, fa juulde men timma nuyle e sarɗeeji. Sifa juulde Si en njiɗii juulde na tilsi laɓɓinoɗen e taƴre famarde e taƴre mawnde njulden e comci laaɓɗi, cuurɗi awra meeɗen. ɓanndu men e nokku juulde men laatoo ko laaɓi e soɓeeji. hucciten qibla No yiɗaa julden e heedoode.
Ngardiindi tonngoode e nayaɓal yasiin, wonande ɗemngal###
ngardiindieggo (labitaade) e ɗemngal (###) Jettooje ngoodanii Alla jippinɗo e jiyaaɗo makko defter nde te waɗaaani heen ooñanɗe, jam e kisal won e annabi men Muhammad e ɓesngu mum e yahdiiɓe mum e rewɓe he maɓɓe njokki moƴƴer haa ñalaande njoɓdi... cagal ɗuum Ɓuri mawnu e jahdigal neɗɗo e nguurnda mum ko yahdude e haala Alla ceniiɗo toowɗo O... Alkuraan tedduɗo oo woni: Deftere assamaniyaŋkeere wootere teelnde nde sikke alaa nde iwi ko ga Alla takɗo mbo senaande e toowal woodani, O daali:
صفة الوضوء والصلاة (مرئي)
Hono callaginirtoo mi?. M. Wowlaandu. 1. Sawtu noddinaandu. 2.
المنهج الوجيــز
En fuɗɗorii Innde Alla, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende. Tonngaande. Laawol jannginirgol sifayankeewol wonande juulɗo keso. En fuɗɗorii Innde Alla, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende. Fuɗɗorde. Denndaangal jettooje ngoodanii Alla Oon peewnuɗo men e islaam, O tinndini men jam, O neli e men ɓurɗo e winndere he-yo o his- caggal ɗuum: Ina wela amen nde min ngaddanta on nde deftere-muqarrar -anndinatnde on diine goongo(diine islaam), nde fencita heen geɗe alah e saguyankooje ko faati e gannde e golle, haa nde wona coktirgal ma ngam anndude diine ma, nde wallu ma e darnude laabi diine…
Qissa Almasiihu Iisaa (yo o his) immorde ka Alqur'aana
Click to view book details.
Islaam woni diine nelaaɓe ALLA.
Islaam ko jebbilanaade ALLA taguɗo kaa ngonka ( aduna) pewjoowoka. E ɗowtanaademo ngam yidde e mawni'nde mo. Nuyle lislaam yo gooŋɗin'de ALLA no kam woni tagoowo. Ko wanaamo fuh yo tagoore ko kanko tan haandi e dewe, o alaa fuh kawto. inɗe moƴƴe e sifaaji towɗi kanko woodani e kiɓɓal timmungal , nga feeti ɓuytal . O jibinay o jibinaaka, O alaa ko nanndi, maa yeru, o jillataa e ɓanndu ndiga e tagoore makko. Lislaam woni diine ALLAH O jaɓanta hay go'oto diine si wona lislaam, diine annabaaɓe be kisal woni e mu'en. Hina e leyliiji (Asluuji) lislaam gonɗinde nelaaɓe fof won'de alla nuliɓe ngam…
Jubbande seeɗa ko o fa'ati e Islaam,hono no dur ardi e ALQuraana e Sunna Annabiyanke.
Islaam. Deftere hummunde soomnde anndingol jumangol ko faati e Islaam, honde feññina ko ɓuri himmude e asli hembo e tinndinooje e njoon ndam hembo,tawa ko e tuuknaade e Alquraana e sunna annabiyanke,nde huccinaa ko e denndaangal hellifaaɓe juulɓe e ɓe ngonaa juulɓe tawa ko ɗemɗe mum en,e kala yonto e nokku, won'dude e seertude ngonkaaji e alhaaluuji. Ko nde deftere soomnde dallillaaji ummoraade e Alquraana e sunna Annabiyaŋke o. Islaam ko bataake Alla fa'ade e denndaanga yimbe e jinneeji fof,ko kammba woni nelal Aliiyaŋkeewal genawal,timminngal nele Alliyaŋkooje. Islaam ko nelal Alla fa'ade e…