Dova, a u nastavku liječenje rukjama iz Kur'ana i Sunneta
Autor Siromašni rob Allahov U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
These files are generated automatically from the book's text; their layout may differ from the printed edition.
Dova, a u nastavku liječenje rukjama iz Kur'ana i Sunneta
Dove iz Kur'ana i Sunneta
Autor
Siromašni rob Allahov
Dr. Se'id ibn Alijj ibn Vahf el-Kahtani
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Uvod
Zahvala pripada Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Od Njega tražimo utočište od zla naših duša i naših loših postupaka. Onoga koga Allah uputi, niko u zabludu ne može odvesti, a koga u zabludu odvede, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinoga, Koji nema sudruga, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. Neka su Allahov blagoslov i mir na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i sve one koji ih budu slijedili u dobru do Sudnjeg dana. A zatim:
Ovo je sažetak moje opširnije knjige "Ez-zikru ved-du'au vel-'iladžu bir-ruka minel-kitabi ves-sunneh"[1], u kojem sam izdvojio samo dove kako bi se olakšalo okorištavanje njime, te sam mu dodao još neke dove i korisne napomene, Allahovom voljom. Molim Uzvišenog Allaha, Njegovim lijepim imenima i uzvišenim svojstvima, da ovo bude iskreno učinjeno radi Njegovog Plemenitog Lica. Zaista je On Zaštitnik i Svemogući. [1] Spomenuto glavno djelo je, hvala Allahu, štampano u četiri toma s opširnim pojašnjenjem izvora svakog hadisa: zikrovi ("Zaštita svakog muslimana" – "Hisnul-muslim") nalaze se u prvom i drugom tomu, dove u trećem, a liječenje rukjom u četvrtom tomu.
Neka su salavat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i njegove sljedbenike u dobru do Sudnjega dana.
Napisao Se'id ibn Alijj ibn Vahf el-Kahtani
Š'aban, 1408. godine po Hidžri.
Vrijednost dove
Uzvišeni Allah kaže: “Gospodar je vaš rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Me obožavaju – ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.'” (Gafir, 60) I rekao je: "A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli." (El-Bekare, 186) Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, također je kazao: "Dova je ibadet, Gospodar vaš je rekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!'"[2] Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao je: "Zaista je vaš Gospodar, tebareke ve te'ala, stidljiv i plemenit. Stidi se Svoga roba kada podigne svoje ruke prema Njemu da mu ih vrati prazne."[3] Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao je: "Nema nijednog muslimana koji uputi dovu u kojoj nema grijeha niti kidanja rodbinskih veza, a da mu Allah njome ne podari jedno od troje: ili će mu njegovu dovu odmah uslišati, ili će mu je sačuvati za budući svijet, ili će od njega otkloniti zlo srazmjerno njoj." Rekoše: "Onda ćemo mnogo dova učiti?", a on reče: "Allah daje još više."[4] [2] Ebu Davud (2/78), br. 1481, Tirmizi (5/211), br. 2959, i Ibn Madže (2/1258), br. 3828, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani, rahimehullah, u "Sahihul-džami'is-sagiru" (3/150) i "Sahihu Ibn Madže" (2/324). [4] Hadis bilježe Tirmizi (5/566) i (5/462), br. 3573, i Ahmed (3/18), br. 11150, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-l-džami' es-sagir" (5/116) i "Sahihu Suneni-t-Tirmizi" (3/140). [3] Hadis bilježe Ebu Davud (2/78), br. 1488, Tirmizi (5/557), br. 3556, i Ibn Madže (2/1271), br. 3865. Ibn Hadžer je rekao: "Lanac prenosilaca mu je dobar", a ispravnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihut-Tirmizi" (3/179).
Neki adabi dove i uzroci uslišenja[5]: [5] Pogledaj ove adabe i uzroke uslišenja sa njihovim argumentima u originalu (3/927-975).
1. Iskrenost u ime Allaha.
2. Da počne zahvalom Allahu i hvaljenjem Njega, zatim donošenjem salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i da time završi.
3. Odlučnost u dovi i čvrsto uvjerenje u uslišenje.
4. Upornost u dovi i nepožurivanje.
5. Prisutnost srca u dovi.
6. Dova u blagostanju i teškoći.
7. Ne moli se niko osim Allah Jedini.
8. Izbegavanje i ostavljanje učenja dove protiv porodice, imetka, djece i samoga sebe.
9. Stišavanje glasa prilikom upućivanja dove, između tihog učenja i učenja naglas.
10. Priznavanje grijeha i traženje oprosta za njega, te priznavanje blagodati i zahvaljivanje Allahu na njoj.
11. Izbjegavanje rimovanja u dovi.
12. Poniznost, skrušenost, strah i nada.
13. Vraćanje tuđih prava uz pokajanje.
14. Učenje dove tri puta.
15. Okretanje prema kibli.
16. Podizanje ruku prilikom upućivanja dove.
17. Uzimanje abdesta prije dove, ukoliko je moguće.
18. Da ne prelazi granice u dovi.
19. Da onaj koji uči dovu počne od sebe kada moli za drugoga.[6] [6] Potvrđeno je od Vjerovjesnika, ﷺ, da je prilikom učenja dove počinjao od sebe, a također je potvrđeno i da nije počinjao od sebe, poput njegove dove za Enesa, Ibn Abbasa, Ummu Ismail i druge. Vidi detalje o ovom pitanju u: "Šerhun-Nevevi li Sahih Muslim" (15/144), "Tuhfetul-ahvezi šerh Sunen et-Tirmizi" (9/328) i "Fethul-Bari šerh Sahih el-Buhari" (1/281).
20. Da se obraća Allahu Njegovim lijepim imenima i uzvišenim svojstvima, ili dobrim djelom koje je učinio sam onaj koji uči dovu, ili dovom dobrog, živog i prisutnog čovjeka za njega.
21. Da hrana, piće i odjeća budu od halala.
22. Ne upućuje dovu za grijeh ili kidanje rodbinskih veza.
23. Da naređuje dobro i sprječava zlo.
24. Čuvanje od svih grijeha.
Vremena, stanja i mjesta u kojima se dova prima[7]: [7] Vidi ova vremena, stanja i mjesta sa njihovim dokazima detaljno u originalnom proširenom djelu (3/975-1117).
1. Noć Kadra.
2. Zadnja trećina noći.
3. Na kraju propisanih namaza (na zadnjem sjedenju nakon ettehijatu i dove, a prije predavanja selama).
4. Između ezana i ikameta.
5. Čas u svakoj noći.
6. Prilikom učenja ezana za propisane namaze.
7. Kada pada kiša.
8. Prilikom sudara safova na Allahovom putu.
9. Određeno vrijeme petkom
A najispravnije mišljenje o tome je da je to posljednji sahat u ikindijskom vremenu petkom, a može biti i vrijeme hutbe i namaza.
10. Prilikom pijenja zemzem-vode sa iskrenom namjerom.
11. Na sedždi.
12. Pri buđenju iz sna (noću) i dova prenesena u toj prilici.
13. Kada zaspi pod abdestom, a zatim se probudi noću i prouči dovu.
14. Prilikom učenja dove riječima: "Nema istinskog boga osim Tebe, neka si slavljen! Zaista sam ja bio od nepravednih."
15. Dova prisutnih nakon smrti umrlog.
16. Učenje dove nakon zahvale Allahu i donošenja salavata na Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, na zadnjem tešehhudu.
17. Prilikom upućivanja dove Allahu Njegovim Najuzvišenijim imenom, kojim kada se moli, On se odaziva, a kada se njime traži, On daje.[8] [8] Vidi Allahovo Najuzvišenije ime u hadisu br. 203, br. 104 i br. 105 iz ove knjige.
18. Dova muslimana za svog brata muslimana u njegovoj odsutnosti.
19. Dova koja se uči na Dan Arefata na Arefatu.
20. Dova u mjesecu ramazanu.
21. Pri okupljanju muslimana na skupovima zikra.
22. Prilikom učenja dove u nedaći riječima: "Mi zaista pripadamo Allahu i svi Mu se, bez dvoumljenja, vraćamo. Allahu, podari mi nagradu zbog ove nesreće i nakon nje mi podari veće dobro."
23. Dova u stanju okrenutosti srca Allahu i snažne iskrenosti.
24. Dova onoga kome je učinjena nepravda protiv onoga ko mu je učinio nepravdu.
25. Dova roditelja za svoje dijete i protiv njega.
26. Dova koju uči putnik.
27. Dova postača dok ne prekine post.
28. Dova postača prilikom iftara.
29. Dova nevoljnika.
30. Dova pravednog vladara.
31. Dova poslušnog djeteta za svoje roditelje.
32. Dova nakon uzimanja abdesta kada uči prenesene dove u vezi s tim.
33. Dova nakon bacanja kamenčića na Malo džemre.
34. Dova nakon bacanja kamenčića na Srednje džemre.
35. Dova koja se uči unutar Kabe, a onaj ko klanja unutar Hidžra, on je u Kabi.
36. Dova koja se uči na Safi.
37. Dova na Mervi.
38. Dova koja se uči kod “Meš’aril-harama” (na Muzdelifi).
Vjernik se stalno obraća svome Gospodaru dovom, gdje god se nalazio. Uzvišeni Allah kaže: "A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli." (El-Bekare, 186) Međutim, ovim vremenima, stanjima i mjestima posvećuje se dodatna pažnja.
Dove iz Kur'ana i Sunneta
Hvala Allahu Jedinom, i neka su salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika.
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! "Sva hvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, Milostivom, Samilosnom, Vladaru Dana sudnjeg. Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo! Uputi nas na Pravi put, na put onih kojima si blagodati Svoje darovao, a ne na put onih na koje si se rasrdio, niti onih koji su zalutali!" (El-Fatiha, 1-7)
"...Gospodaru naš, primi to od nas, Ti si, uistinu, Svečujući i Sveznajući." (El-Bekare, 127)
"...i oprosti nam! Ti si, doista, stalni Primatelj pokajanja, Milostivi!" (El-Bekare, 128)
"...Gospodaru naš, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu i sačuvaj nas patnje paklene!" (El-Bekara, 201)
"...Čujemo i pokoravamo se! Molimo Te za oprost, Gospodaru naš, a kod Tebe je konačno odredište!" (El-Bekare, 285)
"...Gospodaru naš, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage! Preko grijeha naših prijeđi, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar naš, pa nas pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!" (El-Bekare, 286)
“Gospodaru naš, nemoj skrenuti srca naša nakon što si nas uputio i daruj nam Svoju milost! Ti si, doista, Onaj Koji obilno daruje!" (Ali 'Imran, 8)
"...Gospodaru naš, mi doista vjerujemo, pa oprosti nam grijehe naše i sačuvaj nas od patnje u Vatri!" (Ali 'Imran, 16)
"...Gospodaru moj, podari mi od Sebe čestita potomka, Ti doista molbu čuješ!" (Ali 'Imran, 38)
"Gospodaru naš, mi vjerujemo u ono što si Ti objavio, mi Poslanika slijedimo, pa upiši nas među svjedoke!" (Ali 'Imran, 53)
"...Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pretjerivanje u postupcima našim, učvrsti korake naše i pomozi nas protiv naroda nevjerničkog." (Ali 'Imran, 147)
"...Gospodaru naš, Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od patnje u Vatri! Gospodaru naš, onoga koga Ti budeš u Vatru bacio, već si ga ponizio, a nepravednima neće biti pomagača! Gospodaru naš, mi smo čuli glasnika koji poziva vjeri: 'Da vjerujete u Gospodara vašega!', pa smo povjerovali! Gospodaru naš, oprosti nam grijehe, i pokrij loše postupke naše, i usmrti nas s čestitima! Gospodaru naš, daj nam ono što si nam obećao preko Svojih poslanika i ne ponizi nas na Kijametskom danu! Ti, doista, ne kršiš obećanje Svoje!" (Ali 'Imran, 191-194)
"...Gospodaru naš, mi vjerujemo, pa upiši i nas među one koji su posvjedočili." (El-Maide, 83)
"...Gospodaru naš, sami smo sebi nepravdu učinili, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo u redovima gubitnika biti." (El-A'raf, 23)
"...Gospodaru naš, ne daj nam da budemo s ljudima nepravednim!" (El-A'raf, 47)
"Allahu moj" "Ti si Gospodar naš, pa nam oprosti i smiluj nam se! A Ti si Oprostitelj najbolji! I upiši nam dobro na ovome i nagradu na onome svijetu..." (El-A'raf, 155-156)
"...Meni je dovoljan Allah, nema boga osim Njega; samo se u Njega uzdam, On je Gospodar Arša veličanstvenoga!" (Et-Tevba, 129)
"Gospodaru naš, ne učini nas iskušenjem za ljude koji nepravdu čine. l spasi nas milošću Svojom od naroda koji ne vjeruje!" (Junus, 85-86)
"'Gospodaru moj', reče, 'Tebi se ja utječem da Te više nikada ne zamolim za ono što ne znam! Ako mi ne oprostiš i ne smiluješ mi se, sigurno ću biti među gubitnicima.'" (Hud, 47)
"Allahu moj," "...O Ti Koji si nebesa i Zemlju bez prethodnog primjera stvorio, Ti si Zaštitnik moj i na ovome i na onome svijetu; daj da umrem kao musliman i pridruži me čestitima!" (Jusuf, 101)[9] [9] I pogledaj radi koristi: "Kitabul-fevaid od Ibnul-Kajjima", 436 i 437.
"...Gospodaru moj, učini ovaj grad sigurnim i sačuvaj i mene i sinove moje od toga da obožavamo kumire." (Ibrahim, 35)
"Gospodaru moj, daj da ja i potomci moji u obavljanju namaza budemo ustrajni; Gospodaru naš, Ti usliši dovu moju!" (Ibrahim, 40)
"Gospodaru naš, oprosti meni, i roditeljima mojim i svim vjernicima – na Dan kad se bude polagao račun!" (Ibrahim, 41)
"...Gospodaru naš, daj nam Svoju milost i pruži nam u ovom našem postupku prisebnost." (Sura El-Kehf, 10)
“...Gospodaru moj, učini prostranim prsa moja, i olakšaj zadatak moj, odriješi uzao sa jezika moga, da bi razumjeli govor moj.” (Taha, 25-28)
"...Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi!" (Ta Ha, 114)
"...Nema istinskog boga osim Tebe, Uzvišen neka si! Ja sam, zaista, bio od onih koji su nepravdu učinili!" (El-Enbija', 87)
“...Gospodaru moj, ne ostavljaj me samog, Ti si najbolji Nasljednik!’’ (El-Enbija', 89)
"...Gospodaru moj, utječem se Tebi od priviđenja šejtanskih, i Tebi, Gospodaru moj, se utječem od njihova prisustva!” (El-Mu'minun, 97-98)
"...Gospodaru naš, mi vjerujemo, zato nam oprosti i smiluj nam se, jer Ti si najmilostiviji!" (El-Mu'minun, 109)
"...Gospodaru moj, oprosti i smiluj se, Ti si najmilostiviji!" (El-Mu'minun, 118)
“Gospodaru naš, poštedi nas patnje u Džehennemu, jer je patnja u njemu, doista, propast neminovna, on je ružno prebivalište i boravište.” (El-Furkan, 65-66)
"...Gospodaru naš, podari nam u ženama našim i djeci našoj radost i učini da se čestiti na nas ugledaju!" (El-Furkan, 74)
"Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me među one koji su dobri, i učini da me po lijepom spominju oni što će poslije mene doći, i učini me jednim od onih kojima ćeš džennetske blagodati darovati." (Eš-Šu'ara, 83-85)
“I ne osramoti me na Dan kad će ljudi oživljeni biti, na Dan kad neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo će onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti.” (Eš-Šu'ara, 87-89)
“Gospodaru moj, nadahni me da budem zahvalan na blagodati Tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da činim dobra djela kojima si zadovoljan, i uvedi me, milošću Svojom, među dobre robove Svoje!” (En-Neml, 19)
"...Gospodaru moj, ja sam sebi nepravdu učinio, oprosti mi!..." (El-Kasas, 16)
"...Gospodaru moj, spasi me naroda koji ne vjeruje!" (El-Kasas, 21)
"...Gospodar moj će mi pokazati pravi put!" (El-Kasas, 22)
"...Gospodaru moj, ma kakvu mi hranu dao, zaista mi je potrebna!" (El-Kasas, 24)
“...Gospodaru moj, pomozi me protiv iskvarenih ljudi!” (El-Ankebut, 30)
"Gospodaru moj, daruj mi porod čestiti." (Es-Saffat, 100)
"...Gospodaru moj, nadahni me da Ti budem zahvalan na blagodati koju si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi mi da činim dobra djela kojima ćeš zadovoljan biti, i učini dobrim potomke moje – ja se, zaista, kajem i odan sam Tebi." (El-Ahkaf, 15)
"...Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, Ti si, zaista, Blag i Milostiv." (El-Hašr, 10)
"...Gospodaru naš, na Tebe se oslanjamo, Tebi se obraćamo i kod Tebe je krajnje odredište." (El-Mumtehane, 4)
"Gospodaru naš, ne učini da budemo iskušenje onima koji ne vjeruju i oprosti nam, Gospodaru naš! Ti si, zaista, Silni i Mudri." (El-Mumtehane, 5)
"Gospodaru moj, oprosti meni, i roditeljima mojim, i onome koji kao vjernik u dom moj uđe, i vjernicima i vjernicama..." (Nuh, 28)
"...Gospodaru naš, učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam. Ti, doista, sve možeš." (Et-Tahrim, 8)
"Allahu moj, uputi me, Svojom dozvolom, ka istini u onome oko čega su se razišli, jer Ti, doista, upućuješ koga hoćeš na Pravi put."[10] [10] Citat iz sure El-Bekare, 213. ajet.
"Allahummehdini limahtulife fihi minel hakki bi iznike, inneke tehdi men taša'u ila siratin mustekim."
"Allahu moj, daruj mi znanje, a onaj kome je znanje darovano – darovan je blagom neizmjernim!"[11] [11] Citat iz sure El-Bekare, 269. ajet.
"Allahumme atinil-hikmete elleti men utijeha fekad utije hajren kesiren."
"Allahu moj, učvrsti me postojanom riječju u životu na ovom svijetu i na onom svijetu."[12] [12] Citat iz sure Ibrahim, 27. ajet.
"Allahumme sebbitni bil-kaulis-sabiti fil-hajatid-dunja ve fil-ahireh."
"Allahu moj, omili nam iman i ukrasi ga u našim srcima, a omrzni nam nevjerovanje, griješenje i nepokornost, i učini nas od onih koji su na Pravom putu."[13] [13] Citat iz sure El-Hudžurat, 7. ajet.
"Allahumme habbib ilejnel-imane ve zejjinhu fi kulubina, ve kerrih ilejnel-kufre vel-fusuka vel-'isjan, vedž'alna miner-rašidin."
"Allahu moj, sačuvaj me škrtosti moje duše i svrstaj me među one koji su spašeni."[14] [14] Citat iz sure Et-Tegabun, 16. ajet.
"Allahume kini šuhha nefsi, vedž'alni minel muflihin."
"Allahu moj, daj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u Vatri!"[15] [15] Buhari, br. 4522 i 6389, i Muslim, br. 2690.
"Allahumme atina fid-dunja haseneten, ve fil-ahireti haseneten, ve kina azaben-nar."
"Allahu moj, zaista Ti se utječem od iskušenja Vatre i kazne u Vatri, i iskušenja kabura i kaburske kazne, i zla iskušenja bogatstva i zla iskušenja siromaštva. Allahu moj, zaista Ti se utječem od zla iskušenja Mesiha Dedždžala. Allahu moj, operi moje srce vodom od snijega i grada, i očisti moje srce od grijeha kao što si očistio bijelu odjeću od prljavštine, i udalji me od mojih grijeha kao što si udaljio istok od zapada. Allahu moj, zaista Ti se utječem od lijenosti, grijeha (i svega što njemu vodi) i duga."[16] [16] Buhari, br. 832, i Muslim, br. 589.
"Allahumme inni e'uzu bike min fitnetin-nari ve 'azabin-nar, ve fitnetil-kabri, ve 'azabil-kabr, ve šerri fitnetil-gina, ve šerri fitnetil-fakr, Allahumme inni e'uzu bike min šerri fitnetil-mesihid-dedždžal, Allahummagsil kalbi bima'is-seldži vel-beredi, ve nekki kalbi minel-hataja kema nekkajtes-sevbel-ebjeda mined-denes, ve ba'id bejni ve bejne hatajaje kema ba'adte bejnel-mešriki vel-magrib, Allahumme inni e'uzu bike minel-keseli vel-me'semi vel-magrem."
"Allahu moj, utječem Ti se od nemoći, lijenosti, kukavičluka, duboke starosti i škrtosti, i utječem Ti se od kaburske patnje i od iskušenja života i smrti."[17] [17] Buhari, br. 2823, i Muslim, br. 2706.
"Allahumme inni e'uzu bike minel-'adžzi, vel-keseli, vel-džubni, vel-heremi, vel-buhli, ve e'uzu bike min 'azabil-kabri, ve min fitnetil-mahja vel-memat."
"Allahu moj, utječem Ti se od nepodnošljivih belaja, od toga da me prati nesreća, od ružne sudbine i od likovanja neprijatelja."[18] [18] Buhari, br. 6347, i Muslim, br. 2707, a njegova verzija glasi: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, utjecao se od teškog iskušenja, sustizanja nesreće, loše sudbine i zluradosti neprijatelja."
"Allahumme inni e'uzu bike min džehdil-bela'i, ve derekiš-šeka'i, ve su-il-kada'i, ve šematetil-'adai."
"Allahu moj, popravi mi moju vjeru, u kojoj je moja zaštita, i popravi mi ovaj svijet, u kojem živim, i popravi mi onaj svijet, na koji se vraćam, i učini mi život povećanjem svakog dobra, i učini mi smrt olakšanjem od svakog zla."[19] [19] Hadis bilježi Muslim, br. 2720.
"Allahumme aslih li dini ellezi huve 'ismetu emri, ve aslih li dunjaje elleti fiha me'aši, ve aslih li ahireti elleti fiha me'adi, vedž'alil hajate zijadeten li fi kulli hajr, vedž'alil mevte rahaten li min kulli šerr."
"Allahu moj, od Tebe tražim uputu, bogobojaznost, čednost i neovisnost!"[20] [20] Hadis bilježi Muslim, br. 2721.
"Allahumme inni es'elukel huda, vet-tuka, vel-'afafe, vel-gina."
"Allahumme inni e'uzu bike minel-'adžzi, vel-keseli, vel-džubni, vel-buhli, vel-heremi, ve azabil-kabri, Allahumme ati nefsi takvaha, ve zekkiha ente hajru men zekkaha, ente velijjuha ve mevlaha, Allahumme inni e'uzu bike min 'ilmin la jenf'eu, ve min kalbin la jahš'eu, ve min nefsin la tešb'eu, ve min d'avetin la justedžabu leha."
"Allahu moj, uputi me i učini me ustrajnim (postojanim), Allahu moj, od Tebe tražim uputu i ustrajnost (postojanost)."[22] [22] Hadis bilježi Muslim, br. 2725.
"Allahummehdini ve seddidni, Allahumme inni es'elukel-huda ves-sedad."
"Allahu moj, utječem Ti se od nestanka Tvoje blagodati, promjene Tvog blagostanja, Tvoje iznenadne kazne i svake Tvoje srdžbe."[23] [23] Hadis bilježi Muslim, br. 2739.
"Allahumme inni e'uzu bike min zevali n'imetike, ve tehavvuli 'afijetike, ve fudžaeti nikmetike, ve džemi'i sehatike."
"Allahu moj, utječem Ti se od zla onoga što sam učinio, i od zla onoga što nisam učinio."[24] [24] Hadis bilježi Muslim, br. 2716.
"Allahumme inni e'uzu bike min šerri ma 'amiltu, ve min šerri ma lem 'amel."
"Allahu moj, umnoži moj imetak i moju djecu, i blagoslovi mi ono što si mi dao"[25], ["i produži mi život u pokornosti Tebi, i popravi moja djela,] i oprosti mi."[26] [25] Na to ukazuje dova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za Enesa: "Allahu moj, uvećaj njegov imetak i njegovo potomstvo, i blagoslovi mu ono što si mu dao." Buhari, br. 1982, i Muslim, br. 660. [26] Buhari u djelu "El-Edeb el-mufred", br. 653, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Silsiletul-ehadis es-sahiha", br. 2241, i u djelu "Sahih el-Edeb el-mufred", str. 244, a na ono što je navedeno između uglastih zagrada ukazuju riječi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je upitan: "Ko je najbolji od ljudi?", pa je rekao: "Onaj čiji je život dug, a djela dobra." Tirmizi, br. 2329, i Ahmed, br. 17716, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahih et-Tirmizi" (2/271). Pitao sam našeg uvaženog šejha Ibn Baza, rahimehullah, o učenju ove dove i da li je to sunnet, pa je rekao: "Da."
"Allahumme eksir mali, ve veledi, ve barik li fima a'tajteni, ve etil hajati 'ala ta'atike, ve ahsin 'ameli, vagfir li."
"Nema boga koji istinski zaslužuje da se obožava osim Allaha, Velikog i Blagog. Nema boga koji istinski zaslužuje da se obožava osim Allaha, Gospodara Prijestolja velikog. Nema boga koji istinski zaslužuje da se obožava osim Allaha, Gospodara nebesa, Gospodara Zemlje i Gospodara Prijestolja plemenitog."[27] [27] Buhari, br. 6345, i Muslim, br. 2730.
"La ilahe illallahul-azimul-halim, la ilahe illallahu rabul-aršil-azim, la ilahe illallahu rabus-semavati, ve rabul-erd, ve rabul-aršil-kerim."
"Allahu moj, Tvojoj milosti se nadam, pa me ne prepusti samom sebi ni koliko treptaj oka, i popravi svako moje stanje. Nema istinskog boga osim Tebe!"[28] [28] Ebu Davud, br. 5090, i Ahmed (5/42). Dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu Ebi Davud" (3/250) i u "Sahihul-edebul-mufredu" (260). Njegov lanac prenosilaca također je dobrim ocijenio Ibn Baz u djelu "Tuhfetul-ahjar" (str. 24).
"Allahumme rahmeteke erdžu fela tekilni ila nefsi tarfete 'ajn, ve aslih li š'eni kullehu la ilahe illa ente."
"Nema istinskog boga osim Tebe, neka si slavljen! Zaista sam ja bio od nepravednih."[29] [29] Et-Tirmizi, pod brojem (3505), i El-Hakim, koji ga je ocijenio vjerodostojnim, s čim se složio Ez-Zehebi (1/505), a vjerodostojnim ga je ocijenio i El-Albani u djelu "Sahihut-Tirmizi" (3/168), čiji tekst glasi: "Dova Zun-Nuna, kada je uputio dovu dok je bio u utrobi kita: 'Nema boga osim Tebe, hvaljen neka si, a ja sam se zaista ogriješio prema sebi!' (El-Enbija', 87), zaista nema nijednog muslimana koji njome uputi dovu za bilo šta ikada, a da mu se Allah neće odazvati."
"La ilahe illa ente, subhaneke, inni kuntu minez-zalimin."
"Allahu, ja sam, zaista, Tvoj rob, sin Tvoga roba, sin Tvoje robinje. Moje stanje je u Tvojoj ruci, Tvoja presuda se sprovodi na meni, pravedna je Tvoja odredba prema meni. Molim Te svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao, ili si ga objavio u Svojoj Knjizi, ili si tome podučio nekoga od Svojih stvorenja, ili si ga zadržao u tajnom znanju kod Sebe, da učiniš Kur'an proljećem moga srca, svjetlom mojih grudi, odagnanjem moje tuge i nestankom moje brige."[30] [30] Ahmed (1/391, 452) i Hakim (1/509), a dobrim ga je ocijenio Hafiz u djelu "Tahridžul-ezkar", dok ga je vjerodostojnim ocijenio Albani u djelu "Tahridžul-kelimit-tajjib" (str. 73).
"Allahumme inni 'abduke ibnu 'abdike ibnu emetike, nasijeti bijedike, madin fijje hukmuke, 'adlun fijje kadauke, es-eluke bikulli ismin huve leke semmejte bihi nefseke, ev enzeltehu fi kitabike, ev 'allemtehu ehaden min halkike, ev ist'eserte bihi fi 'ilmil gajbi 'indeke, en tedž'ale Kur'ane rebi'a kalbi, ve nure sadri, ve dželae huzni, ve zehabe hemmi."
"Allahu moj, Koji upravljaš srcima, usmjeri naša srca ka pokornosti Tebi."[31] [31] Muslim, br. 2654.
"Allahumme musarrifel kulubi, sarrif kulubena 'ala ta'atike."
"O Ti koji okrećeš srca, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri."[32] [32] Tirmizi, br. 3522, i Ahmed (4/182), i Hakim (1/525) i (528), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u "Sahihu-l-džami'" (6/309) i "Sahih et-Tirmizi" (3/171). Ummu Selema, radijallahu anha, rekla je: "To je bila njegova najčešća dova, sallallahu alejhi ve sellem."
"Ja mukallibel-kulubi, sebbit kalbi 'ala dinike."
"Allahu, molim Te za zaštitu na dunjaluku i na ahiretu."[33] [33] Tirmizi, br. 3514, i Buhari u "El-Edebu-l-mufredu", br. 726, a njegova verzija kod Tirmizija glasi: "Molite Allaha za zaštitu na dunjaluku i na ahiretu", a u drugoj verziji: "Molite Allaha za oprost i zaštitu, jer nikome nakon čvrstog ubjeđenja nije dato ništa bolje od zaštite." Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u "Sahihu Ibn Madže" (3/180), (3/185) i (3/170), a imaju i predaje koje ga potvrđuju. Vidi ih u: "Musned imama Ahmeda s redakturom Ahmeda Šakira" (1/156-157).
"Allahumme inni es'elukel-'afijete fid-dunja vel-ahireh."
"Allahu moj, podari nam lijep ishod u svim poslovima, i sačuvaj nas poniženja na ovome svijetu i patnje na onome svijetu."[34] [34] Ahmed (4/181), i Et-Taberani u djelu "El-Kebir" (2/33/1169) i u djelu "Ed-Du'a", br. 1436, i Ibn Hibban, br. 2424 i 2425 ("Mevarid"), a hafiz El-Hejsemi u djelu "Medžme'u-z-zeva'id" (10/178) rekao je: "Prenosioci Ahmeda i jednog od Et-Taberanijevih lanaca prenosilaca su pouzdani."
"Allahumme ahsin 'akibetena fil-umuri kulliha, ve edžirna min hizjid-dunja ve 'azabil-ahireh."
"Gospodaru moj, pomozi mi, a ne pomaži protiv mene, podari mi pobjedu, a ne daj pobjedu protiv mene, planiraj u moju korist, a ne planiraj protiv mene, uputi me i olakšaj mi uputu, i pomozi mi protiv onoga ko mi nepravdu čini. Gospodaru moj, učini me Tebi veoma zahvalnim, onim koji Te mnogo spominje, onim koji Te se mnogo boji, Tebi veoma poslušnim, Tebi poniznim, onim koji skrušeno moli i Tebi se kaje. Gospodaru moj, primi moje pokajanje, speri moj grijeh, uslišaj moju dovu, učvrsti moj dokaz, uputi moje srce, ispravi moj jezik i odstrani zlobu iz mog srca."[35] [35] Buhari u djelu "El-Edeb el-mufred", br. 664 i 665, Ebu Davud, br. 1510 i 1511, Tirmizi, br. 3551, Ibn Madže, br. 3830, Ahmed (1/127), i Hakim, koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi (1/519), a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u "Sahihu Ebu Davud" (1/414) i u "Sahihu-t-Tirmizi" (3/178).
"Rabbi e'inni ve la tu'in 'alejje, vensurni ve la tensur 'alejje, vemkur li ve la temkur 'alejje, vehdini ve jessiril-huda ilejje, vensurni 'ala men bega 'alejje, Rabbi-dž'alni leke šekkaren, leke zekkaren, leke rahhaben, leke mitva'an, ilejke muhbiten evvahen muniben, Rabbi tekabbel tevbeti, vagsil havbeti, ve edžib da'veti, ve sebbit hudždžeti, vahdi kalbi, ve seddid lisani, veslul sehimete kalbi."
"Allahu moj, tražimo od Tebe dobro koje je od Tebe tražio Tvoj vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, i Tebi se utječemo od zla od kojeg je utočište tražio Tvoj vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Od Tebe se pomoć traži i na Tebi je uslišenje, i nema snage niti moći osim kod Allaha."[36] [36] Tirmizi, br. 3521, i Ibn Madže, br. 3846, u istom značenju, i Tirmizi je rekao: "Ovaj hadis je hasan-garib", a slabim ga je ocijenio Albani u "Daifu Tirmizi", str. 387.
"Allahumme inna nes'eluke min hajri ma se'eleke minhu nebijjuke Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, ve ne'uzu bike min šerri ma iste'aze minhu nebijjuke Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, ve entel-muste'an, ve 'alejkel-belag, ve la havle ve la kuvvete illa billah."
"Allahu moj, utječem Ti se od zla moga sluha, od zla moga vida, od zla moga jezika, od zla moga srca i od zla moga sjemena."[37] [37] Ebu Davud, br. 1551, Tirmizi, br. 3492, Nesai, br. 5470 i drugi, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Tirmizija" (3/166) i "Sahihu Nesaija" (3/1108).
"Allahumme inni e'uzu bike min šerri sem'i, ve min šerri besari, ve min šerri lisani, ve min šerri kalbi, ve min šerri menijji."
"Allahu, utječem Ti se od gube, i od ludila, i od šuge, i od zlih bolesti."[38] [38] Ebu Davud, br. 1554, Nesai, br. 5493, i Ahmed (3/192), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Nesaija" (3/1116) i "Sahihu Tirmizija" (3/184).
"Allahumme inni e'uzu bike minel beresi, vel džununi, vel džuzami, ve min sejji il-eskam."
"Allahu moj, utječem Ti se od lošeg ponašanja, loših djela i strasti."[39] [39] Tirmizi, br. 3591, i Ibn Hibban, br. 2422 ("Mavarid"), i Hakim (1/532), i Taberani u "El-Kebiru" (19/19/36). Vjerodostojnim (sahih) ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu-t-Tirmizi" (3/184).
"Allahumme inni e'uzu bike min munkeratil-ahlaki, vel-a'amali, vel-ehva."
"Allahu moj, Ti si, zaista, Onaj Koji prašta, Plemeniti, voliš praštanje, pa mi oprosti."[40] [40] Tirmizi, br. 3513, i Nesai u djelu "El-Kubra", br. 7712, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (3/170).
"Allahumme inneke 'afuvun kerimun tuhibbul 'afve f'afu 'anni."
"Allahu moj, zaista Te molim za činjenje dobrih djela, ostavljanje loših djela i ljubav prema siromasima, i da mi oprostiš i smiluješ mi se. A kada odrediš iskušenje nekom narodu, usmrti me sačuvanog od iskušenja. I molim Te za Tvoju ljubav, ljubav onoga ko Te voli i ljubav prema djelu koje me približava Tvojoj ljubavi."[41] [41] Bilježe ga Ahmed sa ovim tekstom (5/243), Tirmizi, br. 3235, u sličnoj verziji, koji ga je ocijenio dobrim i rekao: "Pitao sam Muhammeda b. Ismaila – tj. Buhariju – pa je rekao: 'Ovo je dobar i vjerodostojan hadis'", a na kraju hadisa, ﷺ, kaže: "To je istina, pa je proučavajte i učite", i Hakim (1/521), a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u "Sahihu-t-Tirmizi" (3/318).
"Allahumme inni es'eluke f'ilel-hajrati, ve terkel-munkerati, ve hubbel-mesakini, ve en tagfire li, ve terhameni, ve iza eredte fitnete kavmin feteveffeni gajre meftun, ve es'eluke hubbeke, ve hubbe men juhibbuke, ve hubbe 'amelin jukarribuni ila hubbik."
"Allahu moj, tražim od Tebe svako dobro: na ovome i na onome svijetu, ono što znam od njega i ono što ne znam, i Tebi se utječem od svakog zla, na ovome i na onome svijetu, i onoga što znam od njega i onoga što ne znam. Allahu moj, tražim od Tebe dobro koje je od Tebe tražio Tvoj rob i vjerovjesnik, i Tebi se utječem od zla od kojeg je utočište kod Tebe tražio Tvoj rob i vjerovjesnik. Allahu moj, od Tebe tražim Džennet i ono što približava njemu od riječi i djela, i tražim utočište kod Tebe od Vatre i onoga što približava njoj od riječi i djela. I tražim od Tebe da učiniš svaku odredbu dobrom za mene."[42] [42] Ibn Madže, br. 3846, s njegovim tekstom; Ahmed (6/134), a tekst drugog dodatka pripada njemu, i Hakim. Hakim ga je ocijenio vjerodostojnim, s čime se složio Zehebi (1/521), a tekst prvog dodatka pripada njemu. Vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahih Ibn Madže" (2/327).
"Allahumme inni es'eluke minel hajri kullihi: 'adžilihi ve adžilihi, ma 'alimtu minhu ve ma lem 'alem, ve e'uzu bike mineš šerri kullihi 'adžilihi ve adžilihi, ma 'alimtu minhu ve ma lem 'alem. Allahumme inni es'eluke min hajri ma se'eleke 'abduke ve nebijjuke, ve e'uzu bike min šerri ma iste'aze bike minhu 'abduke ve nebijjuke. Allahumme inni es'elukel-džennete, ve ma karrebe ilejha min kavlin ev 'amelin, ve e'uzu bike minen-nari ve ma karrebe ilejha min kavlin ev 'amelin, ve es'eluke en tedž'ale kulle kadain kadajtehu li hajra."
"Allahu moj, sačuvaj me u islamu dok stojim, i sačuvaj me u islamu dok sjedim, i sačuvaj me u islamu dok ležim, i ne daj da se nada mnom naslađuje neprijatelj niti zavidnik. Allahu moj, tražim od Tebe svako dobro čije su riznice u Tvojoj ruci, i Tebi se utječem od svakog zla čije su riznice u Tvojoj ruci."[43] [43] Hakim (1/525), ocijenio ga je vjerodostojnim, sa čime se složio i Zehebi, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihul-džami'" (2/398) i u "Silsiletul-ehadisis-sahiha" (4/54), br. 1540.
"Allahu moj, podari nam od strahopoštovanja prema Tebi onoliko čime ćeš se ispriječiti između nas i griješenja prema Tebi, i od pokornosti Tebi onoliko čime ćeš nas dovesti do Tvoga Dženneta, i od čvrstog uvjerenja onoliko čime ćeš nam olakšati dunjalučke nedaće. Allahu moj, daj da uživamo u našem sluhu, našem vidu i našoj snazi sve dok nas poživiš, i učini ih našim nasljednicima (da ostanu s nama do smrti). Našu osvetu usmjeri na one koji su nam nepravdu učinili, i pomozi nam protiv onih koji su nam neprijatelji. Ne učini da naša nedaća bude u našoj vjeri, i ne učini dunjaluk našom najvećom brigom, niti krajnjim dometom našeg znanja, i ne daj vlast nad nama onome ko nam se neće smilovati."[44] [44] Tirmizi, br. 3502, i Hakim (1/528), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi, i Ibn es-Sunni, br. 446, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu-t-Tirmizi" (3/168) i u djelu "Sahihu-l-džami'" (1/400).
"Allahummehfazni bil islami kaimen, vehfazni bil islami ka'iden, vehfazni bil islami rakiden, va la tušmit bi 'aduvven va la hasiden, Allahumme inni es'eluke min kulli hajrin hazainuhu bijedike, va e'uzu bike min kulli šerrin hazainuhu bijedike."
"Allahumme-ksim lena min hašjetike ma tehulu bihi bejnena ve bejne me'asike, ve min ta'atike ma tubelliguna bihi dženneteke, ve minel jekini ma tuhevvinu bihi 'alejna mesaibed-dunja, Allahumme mettina bi esma'ina, ve ebsarina, ve kuvvatina ma ahjejtena, vedžalhul varise minna, vedžal se'rena 'ala men zalemena, vensurna 'ala men 'adana, ve la tedžal musibetena fi dinina, ve la tedž'alid-dunja ekbere hemmina, ve la meblega 'ilmina, ve la tusellit 'alejna men la jerhamuna."
"Allahu moj, utječem Ti se od kukavičluka, i utječem Ti se od škrtosti, i utječem Ti se od toga da dosegnem iznemoglu starost, i utječem Ti se od iskušenja dunjaluka i kaburske kazne."[45] [45] Buhari, br. 2822.
"Allahumme inni e'uzu bike minel-džubni, ve e'uzu bike minel-buhli, ve e'uzu bike min en uredde ila erzelil-'umuri, ve e'uzu bike min fitnetid-dunja ve 'azabil-kabr."
"Allahu moj, oprosti mi moj grijeh, moje neznanje, moje pretjerivanje u mojim postupcima, i ono što Ti znaš bolje od mene. Allahu, oprosti mi što sam uradio u stanju neozbiljnosti (šale) i stanju ozbiljnosti, ono što sam pogriješio i namjerno učinio, jer sve je to pri meni."[46] [46] Muttefekun alejhi; Buhari, br. 6398, i Muslim, br. 2719.
"Allahummegfir li hati'eti, ve džehli, ve israfi fi emri, ve ma ente 'alemu bihi minni, Allahummegfir li hezli, ve džiddi, ve hata'i, ve 'amdi, ve kullu zalike 'indi."
"Allahu moj, zaista sam sebi počinio veliku nepravdu, a grijehe ne oprašta niko osim Tebe. Pa mi podari oprost od Sebe i smiluj mi se. Zaista si Ti Mnogopraštajući, Samilosni."[47] [47] Muttefekun alejhi; Buhari, br. 834, i Muslim, br. 2705.
"Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren, ve la jagfiruz-zunube illa ente, fagfir li magfireten min 'indike, verhamni inneke entel-gafurur-rahim."
„Allahu moj, Tebi se pokoravam, u Tebe vjerujem, u Tebe se uzdam, Tebi se vraćam i samo se u ime Tvoje borim i parničim. Allahu, ja se utječem Tvojim dostojanstvom, nema istinskog boga osim Tebe, da me sačuvaš od zablude, Ti si vječno Živi, Besmrtni, a svi džini i ljudi su smrtnici.“[48] [48] Muttefekun alejhi: Buhari, br. 6398, i Muslim, br. 2719.
"Allahumme leke eslemtu, ve bike amentu, ve 'alejke tevekkeltu, ve ilejke enebtu, ve bike hasamtu. Allahumme inni e'uzu bi izzetika la ilahe illa enta en tudilleni, entel-hajjul-lezi la jemut, vel-džinnu vel-insu jemutun."
"Allahu moj, zaista Te molimo za ono što osigurava Tvoju milost, za ono što donosi Tvoj oprost, za sigurnost od svakog grijeha, za dobitak u svakom dobru, za postizanje Dženneta i za spas od Vatre."[49] [49] Hakim (1/525), ocijenio ga je vjerodostojnim, sa čime se složio i Zehebi, i Bejheki u djelu "Ed-De'avat", br. 206. Vidi: "El-Ezkar", Nevevi (str. 340), a dobrim ga je ocijenio muhakkik Abdul-Kadir el-Arnaut.
"Allahumme inna nes'eluke mudžibati rahmetike, ve aza'ime magfiretike, ves-selamete min kulli ismin, vel-ganimete min kulli birrin, vel-fevze bil-dženneti, ven-nedžate minen-nar."
"Allahu moj, oprosti vjernicima i vjernicama."[50] [50] Na osnovu hadisa koji prenosi Ubade, radijallahu 'anhu, u kojem kaže: "Čuo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: 'Ko zatraži oprost za vjernike i vjernice, Allah će mu za svakog vjernika i vjernicu upisati dobro djelo.'" Taberani u "El-Kebiru" (5/202), br. 5092, i (3/334), br. 2155, a njegov lanac prenosilaca dobrim je ocijenio Hejsemi u "Medžme'uz-zevaidu" (10/210), a dobrim (hasen) ga je ocijenio Albani u "Sahihul-džami'u" (5/242), br. 5902.
"Allahume-gfir lil m'uminine vel-m'uminat."
"Allahu moj, oprosti mi moj grijeh, učini mi prostranim moj dom i blagoslovi mi ono čime si me opskrbio."[51] [51] Ahmed, br. 16599, br. 23114 i br. 23188, i Et-Tirmizi, br. 3500, a muhakkici "Musneda" (27/144), (38/197) i (38/145) kažu: "Hasen li gajrihi."
"Allahummegfir li zenbi, ve vess'i li fi dari, ve barik li fima rezakteni."
"Allahu moj, podari mi svako dobro od Tebe i Tvoju milost, jer to zaista ne posjeduje niko osim Tebe."[52] [52] Bilježi ga Taberani. Hejsemi je u djelu "Medžmeuz-zeva'id"(10/159) rekao: "Njegovi prenosioci su prenosioci 'Sahiha', osim Muhammeda b. Zijada, a on je pouzdan", a Albani ga je ocijenio ispravnim u djelu "Sahihul-džami'" (1/404), br. 01278.
"Allahumme inni es'eluke min fadlike ve rahmetike, fe innehu la jemlikuha illa ente."
"Allahu moj, utječem Ti se od duboke starosti, pada s visine, rušenja, tuge, utapanja i požara, i utječem Ti se od toga da me šejtan savlada na samrti, i utječem Ti se od toga da umrem na Tvome putu bježeći, i utječem Ti se od toga da umrem od ujeda."[53] [53] Hadis bilježe Ebu Davud, br. 1552, i Nesai, br. 5531 i br. 5532, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Nesai" (3/1123) i "Sahihu Sunen Ebi Davud" (1/425).
"Allahumme inni e'uzu bike minel-heremi, vet-tereddi, vel-hedmi, vel-gammi, vel-gareki, vel-hareki, ve e'uzu bike en jetehabbatani eš-šejtanu 'indel-mevti, ve e'uzu bike en emute fi sebilike mudbiren, ve e'uzu bike en emute ledigan."
"Allahu moj, utječem Ti se od gladi, jer je ona loš drug, i utječem Ti se od izdaje, jer je ona loš saradnik."[54] [54] Hadis bilježe Ebu Davud, br. 1547, i Nesai, br. 5483, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu Nesai" (3/1112).
"Allahumme inni e'uzu bike minal-džu'i; fe innehu bi'sed-dadži'i, ve e'uzu bike minel-hijaneh; fe inneha bi'setil-bitaneh."
"Allahu moj, utječem Ti se od nemoći, lijenosti, kukavičluka, škrtosti, duboke starosti, grubosti, nemara, oskudice, poniženja i bijede, i utječem Ti se od siromaštva, nevjerstva, griješenja, razdora, licemjerstva, želje za isticanjem i pretvaranja, i utječem Ti se od gluhoće, nijemosti, ludila, gube, bijele gube i opakih bolesti."[55] [55] Bilježe ga Nesai, br. 5493, i Hakim (1/530), a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u "Sahihul-džamiu" (1/406) i "Irvaul-galilu", br. 852.
"Allahumme inni e'uzu bike minel-'adžzi, vel-keseli, vel-džubni, vel-buhli, vel-heremi, vel-kasveti, vel-gafleti, vel-'ajleti, vez-zilleti, vel-meskeneti, ve e'uzu bike minel-fakri, vel-kufri, vel-fusuki, veš-šikaki, ven-nifaki, ves-sum'ati, ver-rijai, ve e'uzu bike minas-samemi, vel-bekemi, vel-džununi, vel-džuzami, vel-beresi, ve sejji'il-eskam."
"Allahu moj, utječem Ti se od siromaštva, oskudice i poniženja, i utječem Ti se od toga da nepravdu učinim ili da mi se nepravda učini."[56] [56] Hadis bilježe Ebu Davud, br. 1544, i Nesai, br. 5475, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihun-Nesai" (3/1111) i "Sahihul-džami'" (1/407), dok se dio između uglastih zagrada nalazi kod Ibn Hibbana ("Mevarid"), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu mevaridiz-zam'an" (2/455).
"Allahume inni e'uzu bike minel-fakri, vel-killeti, vez-zilleti, ve e'uzu bike min en azlime ev uzlem."
"Allahu moj, utječem Ti se od lošeg komšije u mjestu stalnog boravka, jer se komšija nomad seli."[57] [57] Buhari u djelu "El-Edeb el-mufred", br. 117, i Hakim (1/532), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, s čime se složio Zehebi, te ga bilježi Nesai, br. 5517, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihul-džami'" (1/408) i "Sahihun-Nesai" (3/1118).
"Allahumme inni e'uzu bike min džaris-sui fi daril-mukameti; fe inne džarel-badijeti jetehavvelu."
"Allahu moj, utječem Ti se od srca koje nije bogobojazno, od dove koja se ne uslišava, od duše koja je nezasita i od znanja koje ne koristi, utječem Ti se od ovo četvero."[58] [58] Tirmizi, br. 3482 i Ebu Davud, br. 1549, a vjerodostojnim ga je ocijenio alame Albani u "Sahihul-džami'u", br. 1295 i "Sahihu Nesaija" (3/1113).
"Allahumme inni e'uzu bike min kalbin la jahše'u, ve min du'ain la jusme'u, ve min nefsin la tešbe'u, ve min 'ilmin la jenfe'u, e'uzu bike min haulail-erbe'i."
"Allahu moj, utječem Ti se od zlog dana, od zle noći, od zlog časa, od lošeg prijatelja i od lošeg komšije u mjestu stalnog boravka."[59] [59] Bilježi ga Taberani, a Hejsemi je rekao u "Ez-Zevaidu", 10/144: "Njegovi prenosioci su prenosioci 'Sahiha'." Albani ga je ocijenio dobrim u "Sahihul-džami'u", 1/411, br. 1290.
"Allahumme inni e'uzu bike min jevmis-sui, ve min lejletis-sui, ve min sa'atis-sui, ve min sahibis-sui, ve min džaris-sui, fi daril-mukameti."
"Allahu, molim Te za Džennet, a tražim zaštitu kod Tebe od džehenemske vatre" (tri puta).[60] [60] Bilježe ga Tirmizi, br. 2572, Ibn Madže, br. 3340, i Nesai, br. 5536. Vjerodostojnim (sahih) ga je ocijenio Albani u "Sahihut-Tirmizi" (2/319) i "Sahihun-Nesai" (3/1121), a njegov tekst glasi: "Ko zamoli Allaha za Džennet tri puta, Džennet će reći: 'Allahu, uvedi ga u Džennet', a ko zatraži zaštitu od Vatre tri puta, Vatra će reći: 'Allahu, zaštiti ga od Vatre.'"
"Allahume inni es'elukel-džennete, ve-stedžiru bike minen-nari."
"Allahu moj, poduči me vjeri."[61] [61] Na to ukazuje predaja Buharije i Muslima o dovi Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, za Ibn Abbasa, radijellahu anhuma. Buhari, br. 143; Muslim, br. 2477.
"Allahumme fekkihni fid-din."
"Allahu moj, utječem Ti se od toga da Ti širk učinim, svjesno sa znanjem, a za oprost Te molim za ono čega nisam svjestan i što ne znam!"[62] [62] Ahmed (4/403), Ibn Ebu Šejbe (10/337) i Taberani u djelu "El-Mu'džemu-l-evsat" (4/284), a dobrim ga je ocijenio Albani u "Sahihu-t-tergibi ve-t-terhibi" (1/19).
"Allahumme inni e'uzu bike en ušrike bike ve ene 'alemu, ve estagfiruke lima la 'alem."
"Allahu moj, okoristi me onim čemu si me podučio, poduči me onome što će mi koristiti i znanje moje proširi."[63] [63] Hadis bilježe Tirmizi, br. 3599, i Ibn Madže, br. 259, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu Ibn Madže" (1/47).
"Allahummenfa'ni bima 'allemteni, ve 'allimni ma jenfe'uni, ve zidni 'ilmen."
"Allahu moj, ja Te molim za korisno znanje, lijepu opskrbu i primljeno djelo."[64] [64] Bilježi ga Ibn Madže, br. 925, i Nesai u djelu "'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti", br. 102, i Ahmed (6/294 i 305), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Ibn Madže" (1/152).
"Allahume inni es'eluke 'ilmen nafi'an, ve rizkan tajjiben, ve 'amelen mutekabbelen."
"Allahu moj, zaista Te molim, o Allahu, zato što si Ti Jedan, Jedini, Utočište svakom, Koji nije rodio i rođen nije, i Kojem niko ravan nije, da mi oprostiš moje grijehe, zaista si Ti Onaj Koji mnogo prašta, Milostivi."[65] [65] Bilježi ga Nesai, br. 1300, a verzija je njegova, i Nesai u "El-Kubra", br. 7665, i Ebu Davud, br. 985, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Sunena Nesaija" (1/147).
"Allahumme inni es'eluke ja Allahu bi ennekel-vahidul-ehad, es-samed, ellezi lem jelid ve lem juled, ve lem jekul-lehu kufuven ehad, en tagfire li zunubi, inneke entel-gafurur-rahim."
"Allahu moj, zaista Te molim zato što Tebi pripada svaka hvala, nema istinskog boga osim Tebe [Jedinog, Koji sudruga nemaš]. Darežljivi, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Posjedovatelju veličine i plemenitosti, Živi, Održavatelju, zaista Te molim [za Džennet i utječem Ti se od Vatre]."[66] [66] Ebu Davud, br. 1495, Ibn Madže, br. 3858, Nesai, br. 1299, i Tirmizi, br. 3544, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Nesaija" (1/279) i u "Sahihu Ibn Madže" (2/329).
"Allahumme inni es'eluke bi enne lekel-hamd, la ilaha illa ente, vahdeke la šerike leke, el-mennan, ja bedi'as-semavati vel-erdi, ja zel-dželali vel-ikram, ja hajju ja kajjum, inni es'elukel-džennete ve e'uzu bike minen-nari."
"Allahu moj, zaista Te molim, svjedočeći da si Ti Allah. Nema istinskog boga osim Tebe, Ti si Jedan, Jedini, Utočište svakom, Koji nije rodio i rođen nije, i Kojem niko ravan nije."[67] [67] Ebu Davud, br. 985, Tirmizi, br. 3475, Ibn Madže, br. 3857, i Ahmed (5/360), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahih Sunen Tirmizi" (3/163).
"Allahumme inni es'eluke bi'enni ešhedu enneke ente Allahu la ilahe illa ente, el-Ehadu, es-Samedu, ellezi lem jelid, ve lem juled, ve lem jekun lehu kufuven ehad."
"Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj Koji primaš pokajanja i opraštaš grijehe."[68] [68] Ebu Davud, br. 1518, Tirmizi, br. 3434, a verzija je njegova, Nesai u djelu "El-Kubra", br. 10292, i Ibn Madže, br. 3814, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Ibn Madže" (2/321) i u "Sahihu Tirmizija" (3/153).
"Rabbigfir li, ve tub 'aleje, inneke entet-tevvabul-gafur."
"Allahu moj, tako Ti Tvoga znanja o skrivenom svijetu i Tvoje moći nad stvorenjima, poživi me sve dok je život dobar za mene, a usmrti me kada smrt bude bolja za mene. Allahu moj, zaista Te molim za strahopoštovanje prema Tebi u osami i u prisustvu drugih. I molim Te za riječ istine u zadovoljstvu i srdžbi, i molim Te za umjerenost u bogatstvu i siromaštvu. I molim Te za blagodat koja ne prolazi, i molim Te za smiraj i radost oka koja ne prestaje. I molim Te za zadovoljstvo Tvojom odredbom, i molim Te za ugodan život nakon smrti. I molim Te za užitak gledanja u Tvoje lice i za čežnju za susretom s Tobom, bez bilo kakve štete i nevolje i bez iskušenja koje u zabludu i propast odvodi. Allahu moj, ukrasi nas ukrasom imana i učini nas onima koji upućuju i koji su upućeni."[69] [69] Nesai, br. 1305, i Ahmed (4/264), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Nesaija" (1/280) i (1/281).
"Allahumme bi 'ilmikel-gajb, ve kudretike 'alel-halk, ahjini ma 'alimtel-hajate hajren li, ve teveffeni iza 'alimtel-vefate hajren li, Allahumme inni es'eluke hašjeteke fil-gajbi veš-šehadeh, ve es'eluke kelimetel-hakki fir-rida vel-gadab, ve es'elukel-kasde fil-gina vel-fakr, ve es'eluke ne'imen la jenfed, ve es'eluke kurrete 'ajnin la tenkati'u, ve es'eluker-rida b'adel-kadai, ve es'eluke berdel-'ajši b'adel-mevt, ve es'eluke lezzeten-nezari ila vedžhik, veš-ševka ila likaik, fi gajri darrai mudirreh, ve la fitnetin mudilleh, Allahumme zejjinna bi zinetil-iman, vadž'alna hudaten muhtedin."
"Allahu moj, podari mi Svoju ljubav i ljubav onoga čija će mi ljubav koristiti kod Tebe. Allahu moj, ono što si mi podario od onoga što volim, učini to mojom snagom u onome što Ti voliš. Allahu moj, ono što si udaljio od mene (uskratio mi) od onoga što volim, učini to prilikom za mene u onome što Ti voliš." [70] [70] Hadis bilježi Tirmizi, br. 3491, i ocijenio ga je dobrim. Šejh Abdul-Kadir el-Arnaut rekao je: "On je kao što je i rekao." Vidi njegovu valorizaciju djela "Džami'u-l-usul" (4/341).
"Allahummer-rzukni hubbek, ve hubbe men jenfe'uni hubbuhu 'indek, Allahumme ma rezakteni mimma uhibb fedž'alhu kuvveten li fima tuhibb, Allahumme ma zevejte 'anni mimma uhibb fedž'alhu feragan li fima tuhibb."
"Allahu moj, očisti me od grijeha i prijestupa. Allahu moj, očisti me od njih kao što se čisti bijela odjeća od prljavštine. Allahu moj, očisti me snijegom, ledom i hladnom vodom."[71] [71] Hadis bilježi Muslim, br. 476, i Nesai, br. 400.
"Allahumme tahhirni minez-zunubi vel-hataja, Allahumme nekkini minha kema junekkas-sevbul-ebjedu mined-denesi, Allahumme tahhirni bis-seldži vel-beredi vel-mail-baridi."
"Allahu moj, utječem Ti se od škrtosti, kukavičluka, loše starosti, iskušenja u prsima i kaburske kazne."[72] [72] Nesai, br. 5469, a njegov tekst glasi: "Vjerovjesnik, ﷺ, utjecao se od pet stvari: od škrtosti, kukavičluka, loše starosti, iskušenja prsa i kaburske kazne." Bilježi ga Ebu Davud, br. 1539, a dobrim ga je ocijenio el-Arnaut u tahridžu djela "Džami'ul-usul" (4/363).
"Allahumme inni e'uzu bike minel-buhli, vel-džubni, ve su'il-'umuri, ve fitnetis-sadri, ve 'azabil-kabr."
"Allahu moj, Gospodaru Džebraila i Mikaila, i Gospodaru Israfila, utječem Ti se od vreline džehenemske vatre i od kaburske kazne." [73] [73] Bilježi ga Nesai, br. 1344, i Ahmed (6/61), i Bejheki u "Ed-De'avatu", br. 109, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Nesaija" (3/1121) i "Silsiletul-ehadis es-sahiha", br. 1544.
"Allahumme rabbe Džibraile, ve Mikaile, ve rabbe Israfil, e'uzu bike min harrin-nari, ve min 'azabil-kabr."
"Allahu moj, nadahni me razboritošću i sačuvaj me zla moje duše!"[74] [74] Bilježi ga Tirmizi, a tekst pripada njemu (5/519), br. 3483, a slično ga bilježe Ahmed (33/197), br. 19992, i Hakim (1/510), također slično, koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi. Valorizatori "Musneda" su o Ahmedovom hadisu (33/197) rekli: "Lanac prenosilaca je vjerodostojan prema uvjetima dvojice šejhova", a što se tiče Tirmizijinog teksta, slabim ga je ocijenio El-Albani u "Da'ifu-t-Tirmizi", str. 397.
"Allahumme elhimni rušdi, ve e'izni min šerri nefsi."
"Allahu moj, ja Te molim za korisno znanje, i utječem Ti se od znanja koje ne koristi."[75] [75] Bilježe ga Nesai u djelu "El-Kubra", br. 7867, i Ibn Madže, br. 3843, a predaju je dobrom ocijenio Albani u djelu "Sahih sunen Ibn Madže" (2/327), a njegov tekst glasi: "Tražite od Allaha korisno znanje, a utječite se Allahu od znanja koje ne koristi."
"Allahumme inni es'eluke 'ilmen nafi'an, ve e'uzu bike min 'ilmin la jenfe'u."
„Allahu, Gospodaru [sedam] nebesa, Gospodaru Zemlje i Prijestolja velikog, Gospodaru naš i svega što postoji, Ti Koji daješ da zrnevlje i koštice proklijaju, Objavitelju Tevrata, Indžila i Furkana (Kur'ana) – Tebi se sklanjam pred zlom svačijim, Ti si Taj Koji svim upravljaš. Allahu moj, Ti si Prvi, i prije Tebe nije bilo ništa, Ti si Posljednji, i poslije Tebe neće biti ničeg, Ti si Vidljivi, i iznad Tebe ne postoji ništa, Ti si Skriveni, i bez Tebe ništa ne postoji. Oslobodi nas duga i izbavi nas iz siromaštva!“[76] [76] Hadis bilježi Muslim, br. 2713, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
"Allahumme rabbes-semavatis-seb'i ve rabbel-erdi, ve rabbel-'aršil-'azim, rabbena ve rabbe kulli šej'in, falikal-habbi ven-neva, ve munzilet-tevrati vel-indžili vel-furkani, e'uzu bike min šerri kulli šej'in ente ahizun binasijetihi, Allahumme entel-evvelu fe lejse kableke šej'un, ve entel-ahiru fe lejse ba'deke šej'un, ve entez-zahiru fe lejse fevkake šej'un, ve entel-batinu fe lejse duneke šej'un, ikdi 'anned-dejne ve agnina minel-fakr."
"Allahu, zbliži naša srca, i popravi naše međusobne odnose, i uputi nas putevima spasa, i izbavi nas iz tmina na svjetlo, i sačuvaj nas razvrata, javnog i tajnog, i podari nam bereket u našem sluhu, i našem vidu, i našim srcima, i našim supružnicima, i našem potomstvu, i primi naše pokajanje, uistinu si Ti Onaj Koji prima pokajanje i Milostiv, i učini nas zahvalnim na Tvojim blagodatima, da Te njima hvalimo i da ih prihvatamo, i upotpuni nam ih."[77] [77] Ebu Davud, br. 969, i El-Hakim, a tekst je njegov (1/265), te on kaže: "Vjerodostojan je po Muslimovim uvjetima", sa čime se složio Ez-Zehebi (1/26), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihul-edebil-mufred", br. 630.
"Allahumme ellif bejne kulubina, ve aslih zate bejnina, vehdina subules-selam, ve nedždžina minez-zulumati ilen-nur, ve džennibnel-fevahiše ma zahere minha ve ma betan, ve barik lena fi esma'ina, ve ebsarina, ve kulubina, ve ezvadžina, ve zurijjatina, ve tub 'alejna inneke entet-tevvabur-rahim, vedž'alna šakirine lini'amike musnine biha 'alejk, kabiline leha, ve etimimha 'alejna."
„Allahu moj, molim Te za najbolju molbu, najbolju dovu, najbolji uspjeh, najbolje djelo, najbolju nagradu, najbolji život i najbolju smrt. Učvrsti me, otežaj moju vagu (dobrih djela), učini istinskim moj iman, uzdigni moje stepene, primi moj namaz i oprosti moj prijestup, i molim Te za najviše stepene Dženneta. Allahu moj, molim Te za početke svakoga dobra, za njegove završetke i njegovu cjelokupnost, za njegov početak, njegovu vanjštinu i njegovu nutrinu, i najviše stepene Dženneta, amin. Allahu moj, molim Te za najbolje od onoga sa čim dolazim, najbolje što činim, najbolje što radim, najbolje od onoga što je skriveno i najbolje od onoga što je javno, i najviše stepene Dženneta, amin. Allahu moj, molim Te da uzdigneš moj spomen, da skineš s mene moj teret, da popraviš moje stanje, da očistiš moje srce, da sačuvaš moju čednost, da osvijetliš moje srce i da mi oprostiš moj grijeh, i molim Te za najviše stepene Dženneta, amin. Allahu moj, molim Te da podariš bereket mome biću, mome sluhu, mome vidu, mome duhu, mome izgledu, mome ahlaku, mojoj porodici, mome životu, mojoj smrti i mome djelu, pa primi moja dobra djela, i molim Te za najviše stepene Dženneta, amin.“[78] [78] Hakim od Ummu Seleme kao merfu' predaju (1/520), a vjerodostojnim ga je ocijenio, s čim se složio Zehebi (1/520), Bejheki u djelu "Ed-Da'vat", br. 225, i Taberani u djelu "El-Kebir" (23/326), br. 717.
"Allahumme inni es'eluke hajrel-mes'eleti, ve hajred-duai, ve hajren-nedžahi, ve hajrel-'ameli, ve hajres-sevabi, ve hajrel-hajati, ve hajrel-memati, ve sebbitni, ve sekkil mevazini, ve hakkik imani, varf'a deredžati, ve tekabbel salati, vagfir hatieti, ve es'eluked-deredžatil-'ula minel-dženneti, Allahumme inni es'eluke fevatihel-hajri, ve havatimehu, ve dževami'ahu, ve evvelehu, ve zahirehu, ve batinehu, ved-deredžatil-'ula minel-dženneti amin. Allahumme inni es'eluke hajre ma ati, ve hajre ma ef'alu, ve hajre ma 'amelu, ve hajre ma betane, ve hajre ma zahere, ved-deredžatil-'ula minel-dženneti amin. Allahumme inni es'eluke en terfe'a zikri, ve teda'a vizri, ve tusliha emri, ve tutahhire kalbi, ve tuhassine ferdži, ve tunevvire kalbi, ve tagfire li zenbi, ve es'eluked-deredžatil-'ula minel-dženneti amin. Allahumme inni es'eluke en tubarike fi nefsi, ve fi sem'i, ve fi besari, ve fi ruhi, ve fi halki, ve fi huluki, ve fi ehli, ve fi mahjaje, ve fi memati, ve fi 'ameli, fe tekabbel hasenati, ve es'eluked-deredžatil-'ula minel-dženneti, amin."
"Allahu moj, udalji me od lošeg ponašanja, strasti, loših djela i bolesti."[79] [79] Hakim (1/523), koji je rekao: "Vjerodostojan je po Muslimovim uvjetima", s čime se složio Zehebi (1/532). Zabilježio ga je i Taberani u "El-Mu'džemu-l-kebiru" (19/19), br. 36, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u "Zilalu-l-dženneti", br. 13.
"Allahumme džennibni munkeratil ahlak, vel ehvai, vel 'amal, vel edva."
"Allahu moj, učini me zadovoljnim onim čime si me opskrbio, i blagoslovi mi to, i svaku moju izgubljenu stvar nadoknadi mi dobrom."[80] [80] Hadis bilježi Hakim (1/532), ocijenivši ga vjerodostojnim, s čime se složio i Zehebi (1/510), od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, te Bejheki u djelu "El-Adab", br. 1084, i "Ed-De‘avatul-kebir" (211), a dobrim ga je ocijenio hafiz Ibn Hadžer u djelu "El-Futuhatur-rabbanijje" (4/383).
"Allahumme kann'ini bima rezakteni, ve barik li fihi, vahluf 'alejje kulle gaibetin li bihajr."
"Allahu moj, obračunaj me lahkim obračunom."[81] [81] Hadis bilježe Ahmed (6/48) i Hakim (1/255), koji kaže: "Sahih po Muslimovim uvjetima", s čime se složio i Zehebi (1/255). Aiša, radijellahu anha, kazuje: "Kada je završio, upitala sam: 'O Božiji Vjerovjesniče, šta je lahko polaganje računa?' Odgovorio je: 'Da se pogleda u njegovu knjigu, pa da mu se oprosti. Zaista, onaj kome se tog dana bude detaljno svodio račun, o Aiša, propao je. Sve što pogodi vjernika, Allah, azze ve dželle, time mu briše grijehe, pa čak i trn koji ga ubode.'" Šejh Albani o njemu u djelu "Miškatul-mesabih" kaže: "Njegov lanac prenosilaca je dobar."
"Allahumme hasibni hisaben jesiren."
"Allahu moj, pomozi nam da Te spominjemo, da Ti zahvaljujemo i na najljepši način da Ti ibadetimo."[82] [82] Hadis bilježi Ahmed (2/299) i Hakim (1/499), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi, i on je takav kako su kazali. Nalazi se i kod Ebu Davuda, br. 1524, i Nesaija u "El-Kubra", br. 9973, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihul-edebil-mufred", br. 534.
"Allahumme e'inna 'ala zikrike, ve šukrike, ve husni 'ibadetike."
"Allahu moj, zaista Te molim za iman koji se ne gubi, i blagodat koja ne prolazi, i društvo Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u najvišem Džennetu vječnosti."[83] [83] Hadis bilježi Ibn Hibban ("Mevarid"), str. 604, br. 2436, od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, kao mevkuf predaju, a prenosi ga i Ahmed drugim putem (1/386, 400), i Nesai u djelu "'Amelu-l-jevmi ve-l-lejleti", br. 869. Albani ga je ocijenio hasenom u zbirci "Es-Silsiletu-s-sahiha", pod brojem 2301.
"Allahumme inni es'eluke imanen la jerted, ve ne'imen la jenfed, ve murafekate Muhammedin, salallahu alejhi ve selem, fi 'ala džennetil huld."
"Allahu moj, sačuvaj me zla moje duše i podari mi odlučnost u onome što je najispravnije za mene. Allahu moj, oprosti mi ono što sam tajno učinio i ono što sam javno učinio, ono što sam pogriješio i namjerno učinio, ono što znam i ono što ne znam."[84] [84] Bilježi ga Nesai u "El-Kubra" (6/246), br. 10830, i Hakim (1/510), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi, i Ahmed (4/444), a nalazi se u valoriziranom "Musnedu" (33/197), br. 19992. Hafiz u djelu "El-Isaba" kaže da je lanac prenosilaca ovog hadisa vjerodostojan, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Tahridžu Rijadi-s-salihin", u komentaru na hadis br. 1495.
"Allahumme kini šerre nefsi, vazim li 'ala eršedi emri, Allahummegfir li ma esrertu, ve ma 'alentu, ve ma ahtatu, va ma 'amedtu, ve ma 'alimtu, va ma džehilt."
"Allahu moj, utječem Ti se od nadmoći duga, nadmoći i likovanja neprijatelja."[85] [85] Bilježi ga Nesai, br. 5475, i Ahmed (2/173), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Nesaija" (3/1113).
"Allahumme inni e'uzu bike min galebetid-dejni, ve galebetil-'aduvvi, ve šematetil-'ada."
"Allahu moj, oprosti mi, uputi me, opskrbi me i sačuvaj me. Utječem se Allahu od tjeskobe stajališta na Sudnjem danu."[86] [86] Nesai, br. 1617, i Ibn Madže, br. 1356, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu sunena Nesaija" (1/356) i u "Sahihu Ibn Madže" (1/226).
"Allahummegfir li, vehdini, verzukni, ve 'afini, e'uzu billahi min dikil-mekami jevmel kijameh."
"Allahu moj, daj mi da uživam u svome sluhu i svome vidu, i učini ih mojim nasljednicima, i pomozi mi protiv onoga ko mi nepravdu čini, i osveti me."[87] [87] Bilježe ga Tirmizi, br. 3681, Buhari u "el-Edeb el-mufredu", br. 650, i Hakim (1/523), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi, a Albani ga je ocijenio dobrim u "Sahihu-t-Tirmizi" (3/188).
"Allahumme metti'ni bi sem'i, ve besari, vedž'alhumel-varise minni, vensurni 'ala men jazlimuni, ve huz minhu bi se'ri."
"Allahu moj, zaista Te molim za čist život, lijepu smrt, i povratak bez sramote i poniženja."[88] [88] Hakim (1/541), "Zevaid Musned el-Bezzar" (2/442), br. 2177, i Taberani u djelu "Ed-Du‘a", br. 1435, a Hejsemi u djelu "Medžme‘u ez-zevaid" (10/179) kaže: "Taberanijev lanac prenosilaca je dobar."
"Allahumme inni es'eluke 'išeten nekijjeten, ve miteten sevijjeten, ve meredden gajre mahzin ve la fadih."
"Allahu moj, Tebi pripada sva hvala. Allahu moj, niko ne može suziti ono što Ti prostraniš, niti prostraniti ono što Ti suziš. Niko ne može uputiti onoga koga Ti u zabludi ostaviš, niti u zabludu odvesti onoga koga Ti uputiš. Niko ne može dati ono što Ti uskratiš, niti uskratiti ono što Ti daš. Niko ne može približiti ono što Ti udaljiš, niti udaljiti ono što Ti približiš. Allahu moj, obaspi nas Tvojim blagoslovima, Tvojom milošću, Tvojom dobrotom i Tvojom opskrbom. Allahu moj, molim Te za vječnu blagodat koja se ne mijenja i ne nestaje. Allahu moj, molim Te za blagodat na Dan oskudice i sigurnost na Dan straha. Allahu moj, utječem Ti se od zla onoga što si nam dao i zla onoga što si nam uskratio. Allahu moj, omili nam iman i ukrasi ga u našim srcima, a omrzni nam nevjerstvo, griješenje i nepokornost, i učini nas od upućenih. Allahu moj, usmrti nas kao muslimane i poživi nas kao muslimane, i pridruži nas dobrima, a ne osramoćenima niti u iskušenje dovedenima. Allahu moj, uništi nevjernike koji u laž utjeruju Tvoje poslanike i odvraćaju od Tvoga puta, i spusti na njih Tvoju kaznu i Tvoju patnju. Allahu moj, uništi nevjernike kojima je data Knjiga, o Bože Istine. [Amin]"[89] [89] Ahmed s ovim tekstom (3/424) i (24/246), br. 15492, a tekst u uglastim zagradama bilježi Hakim (1/507) i (3/23-24). Bilježi ga i Buhari u djelu "El-Edebu-l-mufred", br. 699, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Tahridžu fikhi-s-sira", str. 284, i u "Sahihu-l-Edebi-l-mufred" od Buharije, br. 538, str. 259.
"Allahumme lekel hamdu kulluhu, Allahumme la kabida lima besatte, ve la basita lima kabadte, ve la hadije limen adlelte, ve la mudille limen hedejte, ve la m'utije lima man'ate, ve la mani'a lima 'atajte, ve la mukarribe lima ba'adte, ve la muba'ide lima karrebte, Allahummebsut 'alejna min berekatike, ve rahmetike, ve fadlike, ve rizkike, Allahumme inni es'aluke ne'ime-mukimel-lezi la jehulu ve la jezul, Allahumme inni es'aluke ne'ima jevmel-'ajlah, vel emne jevmel havfi, Allahumme inni 'aizun bike min šerri ma 'atajtena ve šerri ma man'atena, Allahumme habbib ilejnel-imane ve zejjinhu fi kulubina, ve kerrih ilejnel-kufre vel-fusuka vel-'isjan, vedž'alna miner-rašidin, Allahumme teveffena muslimin, ve ahjina muslimin, ve elhikna bis -salihin gajre hazaja ve la meftunin, Allahumme katilil keferetil-lezine jukezzibune rusuleke, ve jesuddune 'an sebilike, vedž'al 'alejhim ridžzeke ve 'azabeke, Allahumme katil keferetel-lezine utul kitabe, ilahel hakk, Amin."
"Allahu moj, oprosti mi, smiluj mi se, uputi me, sačuvaj me i opskrbi me."[90] [90] Muslim, br. 2696 i br. 2697. A u Muslimovom rivajetu se navodi: "Doista ti ove (riječi) objedinjavaju tvoj dunjaluk i tvoj ahiret", a u "Sunenu Ebu Davuda", br. 850, navodi se: "Pa kada se beduin okrenuo, Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je: 'Doista je napunio svoje ruke svakim dobrom.'"
"Allahummegfir li, verhamni, vehdini, ve 'afini, verzukni."
“...popravi moje stanje (nadoknadi mi ono što sam izgubio) i uzdigni me.”[91] [91] Vidi: "Sunen Ibn Madže", br. 898, "Sunen Tirmizi", br. 284, "Sahih Ibn Madže" (1/148) i "Sahih Tirmizi" (1/90).
"Vedžburni, verfa'ni."
"Allahu, povećaj nam, a ne umanji nam, počasti nas, a ne ponizi nas, podari nam, a ne uskrati nam, daj nam prednost, a ne daj drugima prednost nad nama, učini nas zadovoljnim i budi zadovoljan nama." [92] [92] Tirmizi (5/326), br. 3173, i Hakim (2/98), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a dobrim ga je ocijenio šejh Abdulkadir el-Arnaut u svojoj valorizaciji djela "Džami'u-l-usul" (11/282), br. 8847.
"Allahumme zidna ve la tenkusna, ve ekrimna ve la tuhinna, ve 'atina ve la tahrimna, ve asirna ve la tu'sir 'alejna, verdina verda 'anna."
"Allahu moj, uljepšao si moj lik, pa uljepšaj i moj ahlak."[93] [93] Bilježe ga: Ahmed (6/68, 155 i 1/403), Ibn Hibban (2423 – "Mevarid"), Tajalisi (374) i Ebu Ja'la u "Musnedu", br. 5075, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u "Irvaul-galilu" (1/115), br. 74.
"Allahumme ahsente halki, fe ahsin huluki."
"Allahu moj, učvrsti me i učini me onim koji upućuje i koji je upućen!"[94] [94] Na to ukazuje dova Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, za Džerira, radijallahu anhu. Vidi: Buhari, br. 6333, kao i br. 3020 i 3036 i dr.
"Allahumme sebbitni vedž'alni hadijen mehdijjen."
"Allahu moj, podari mi postojanost u svemu što se tiče vjere i ustrajnost (odlučnost) na ispravnom putu, i podari mi ono što donosi Tvoju milost i ono što osigurava Tvoj oprost, i podari mi zahvalnost na Tvojim blagodatima i da Ti lijepo ibadet činim, i podari mi čisto srce i istinoljubiv jezik, i podari mi od dobra koje Ti poznaješ i sačuvaj me od zla koje Ti poznaješ, i oprosti mi ono što Ti znaš, zaista si Ti Poznavalac gajba!"[95] [95] Ahmed (28/338), br. 17114, i (28/356), br. 17133, i Tirmizi, br. 3407, i Taberani u djelu "El-Mu'džemul-kebir" sa istim tekstom, br. 7135, te br. 7157, 7175, 7176, 7177, 7178, 7179 i 7180. Hadis bilježi i Ibn Hibban u svom "Sahihu" (3/215), br. 935, i (5/310), br. 1974, a dobrim ga je ocijenio Šuajb el-Arnaut u djelu "Sahihu Ibn Hibban" (5/312). Dobrim su ga ocijenili, na osnovu njegovih puteva prenošenja, i valorizatori "Musneda" (28/338). Spomenuo ga je Albani u djelu "Silsiletul-ehadisi-sahiha" u sedmom tomu, br. 3228, i u djelu "Sahihu mevaridiz-zam'an", br. 2416 i 2418, te je rekao: "Vjerodostojan zbog drugih predaja (sahih li gajrihi)."
"Allahumme inni es'elukes-sebate fil-emri, vel-'azimete 'aler-rušdi, ve es'eluke mudžibati rahmetike, ve azaime magfiretike, ve es'eluke šukre n'imetike, ve husne 'ibadetike, ve es'eluke kalben selimen, ve lisanen sadikan, ve es'eluke min hajri ma t'alemu, ve e'uzu bike min šerri ma t'alemu, ve estagfiruke lima t'alemu, inneke ente 'allamul-gujub."
"Allahu, molim Te za Firdevs, najviši stepen Dženneta."[96] [96] Preuzeto iz riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "...pa kada molite Allaha, molite Ga za Firdevs, jer on je središte Dženneta i najviši dio Dženneta, iznad njega je Arš Milostivog i iz njega izviru džennetske rijeke." Buhari, br. 2790 i br. 7423.
"Allahumme inni es'elukel-firdevse 'alel-dženneh."
"Allahu moj, obnovi iman u mom srcu."[97] [97] Preuzeto iz hadisa Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, koji kaže: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Zaista se iman haba u prsima nekoga od vas kao što se haba odjeća, pa molite Allaha da obnovi iman u vašim srcima.'" Bilježi ga Hakim (1/4) i ocjenjuje ga vjerodostojnim, s čime se složio Zehebi. Hejsemi u djelu "Medžme'uz-zevaid" (1/52) kaže: "Bilježi ga Taberani u 'El-Kebiru', a lanac prenosilaca mu je dobar", a dobrim ga je ocijenio Albani u zbirci "Silsiletul-ehadis es-sahiha" (4/113) pod brojem (1585).
"Allahumme džeddidil imane fi kalbi."
"Allahu moj, utječem Ti se od namaza koji ne koristi."[98] [98] Ebu Davud, br. 1549, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu Sunen Ebi Davud" (1/424).
"Allahumme inni e'uzu bike min salatin la tenfe'u."
"Allahu moj, utječem Ti se od lošeg komšije, i od žene zbog koje ću osijediti prije starosti, i od djeteta koje će mi biti gospodar, i od imetka koji će mi biti kazna, i od lukavog prijatelja čije me oči prate, a srce motri; ako vidi dobro, sakrije ga, a ako vidi loše, razglasi ga."[99] [99] Taberani u djelu "Ed-Du'a" (3/1425), br. 1339, a Albani je u djelu "Silsiletu-l-ehadisi-s-sahiha" (7/377), br. 3137, rekao: "Kažem: ovaj lanac prenosilaca je dobar, svi njegovi prenosioci su prenosioci iz djela 'Et-Tehzib'..."
"Allahume inni e'uzu bike min džaris-sui, ve min zevdžin tušejjibuni kablel-mešiib, ve min veledin jekunu 'alejje rabben, ve min malin jekunu 'alejje 'azaben, ve min halilin makirin 'ajnuhu terani, ve kalbuhu jer'ani; in rea haseneten defeneha, ve iza rea sejjieten eza'aha."
"Allahu, ne osramoti me na Sudnjem danu."[100] [100] Ahmed u "Musnedu" (29/ 596), pod brojem (18056), a valorizatori "Musneda" su rekli: "Njegov sened je vjerodostojan", te ga bilježi Taberani u "El-Mu'džemul-kebiru" (3/ 20) pod brojem (2524) sa tekstom: "Allahu, ne osramoti me na Sudnjem danu, i ne osramoti me na dan nevolje."
"Allahumme la tuhzini jevmel kijameh."
"Allahu, molim Te za zaštitu na dunjaluku i na ahiretu."[101] [101] Ibn Madže, br. 3851, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu Ibn Madže" (3/259) i u djelu "Silsiletu-l-ehadisi-s-sahiha", br. 1138.
"Allahumme inni es'elukel-mu'afate fid-dunja vel-ahireh."
"Allahu moj, utječem Ti se od znanja koje ne koristi, djela koje se ne uzdiže, srca koje nije bogobojazno i govora koji se ne čuje."[102] [102] Bilježi ga Ibn Hibban, br. 2440 ("Mevarid"), a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu mevaridi-z-zam'an" (2/454), br. 2066.
"Allahumme inni e'uzu bike min 'ilmin la jenfe'u, ve 'amelin la jurfe'u, ve kalbin la jahše'u, ve kavlin la jusme'u."
"Allahu moj, utječem Ti se od brige i tuge, nemoći i lijenosti, škrtosti i kukavičluka, tereta duga i nadmoći ljudi."[103] [103] Buhari, br. 6363. Enes, radijallahu anhu, rekao je: "Služio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad god bi odsjeo, pa sam ga čuo kako često uči: 'Allahu, utječem Ti se...'"
"Allahumme inni e'uzu bike minel-hemmi vel-hazeni, vel-'adžzi vel-keseli, vel-buhli vel-džubni, ve dale'id-dejni, ve galebetir-ridžali."
"Allahu moj, zaista Ti se utječem od kazne u Vatri, i utječem Ti se od kaburske kazne, i utječem Ti se od iskušenja, javnih i tajnih, i utječem Ti se od iskušenja Dedždžala."[104] [104] Muslim, br. 2867, a u njemu stoji: "Utječite se Allahu od patnje u Vatri..." i "Utječite se Allahu od patnje u kaburu...", do kraja.
"Allahumme inni e'uzu bike min 'azabin-nar, ve e'uzu bike min 'azabil-kabr, ve e'uzu bike minel-fiteni ma zahere minha ve ma betan, ve e'uzu bike min fitnetid-dedžal."
"Allahu moj, od Tebe tražim šehadet na Tvome putu."[105] [105] Muslim, br. 1909, preuzeto iz njegovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "Ko iskreno zatraži od Allaha šehadet, Allah će ga uzdići na stepene šehida, pa makar umro na svojoj postelji."
"Allahumme inni es'eluke šahadeten fi sebilike."
"Allahu moj, oprosti mi. Allahu moj, učini me na Sudnjem danu iznad mnogih Tvojih stvorenja od ljudi. Allahu moj, oprosti mi moj grijeh i uvedi me na Sudnjem danu na plemenito mjesto."[106] [106] Buhari, br. 4323, i Muslim, br. 2498. Ovo je preuzeto iz dove Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, za Ubejda Ebu Amira, i iz njegove dove, sallallahu 'alejhi ve sellem, za Ebu Burdu, radijallahu 'anhuma.
"Allahummegfir li, Allahummedž'alni jevmel-kijameti fevka kesirin min halkike minen-nas, Allahummegfir li zenbi, ve edhilni jevmel-kijameti mudhalen kerimen."
"Allahu, uputi me među onima koje si uputio, oprosti mi među onima kojima si oprostio, uzmi me u zaštitu među onima koje si uzeo u zaštitu, blagoslovi me u onome što si podario, i sačuvaj me zla onoga što si odredio. Zaista ne biva ponižen onaj koga si Ti uzeo u zaštitu. Veličanstven si i neizmjerno je Tvoje dobro, Gospodaru naš, i Uzvišen si."[107] [107] Ahmed u "Musnedu" (3/249), br. 1723, a valorizatori "Musneda" (3/249) kažu: "Sened je vjerodostojan." Ova predaja je općenita i nije ograničena na vitr-namaz, kao što se navodi u drugoj predaji, pa u ovoj predaji Enes, radijallahu anhu, kaže: "Podučavao nas je ovoj dovi..."
"Allahumme hdini fimen hedejt, ve 'afini fimen 'afejt, ve tevelleni fimen tevellejt, ve barik li fima 'atajt, ve kini šerre ma kadajt, innehu la jezillu men valejt, tebarekte rabbena ve te'alejt."
"Gospodaru moj, oprosti mi moj grijeh na Sudnjem danu."[108] [108] Muslim, br. 214. Rečeno je Vjerovjesniku, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Allahov Poslaniče, doista je Ibn Džud'an u džahilijetu održavao rodbinske veze i hranio siromahe, pa da li će mu to koristiti?" Rekao je: "Neće mu koristiti, on doista nikada nije rekao: 'Gospodaru moj, oprosti mi moj grijeh na Sudnjem danu.'"
"Rabigfir li hatieti jevmed-din."
"Molim za oprost Allaha Uzvišenog, osim kojeg drugog boga nema, Živog i Vječnog, i Njemu se kajem."[109] [109] Tirmizi, br. 3577, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (3/469): "Ko to izgovori, Allah će mu oprostiti, makar pobjegao sa bojnog polja."
"Estagfirullahel-azimel-lezi la ilaha illa huve, el-hajjul-kajjumu, ve etubu ilejhi."
"Allahu moj, oprosti mi grijehe, i otkloni srdžbu iz mog srca, i sačuvaj me od zabluđujućih smutnji."[110] [110] Preuzeto iz dove Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, za Aišu, radijallahu anha: „Allahu moj, oprosti joj njen grijeh, odstrani srdžbu iz njenog srca i sačuvaj je od smutnji koje u zabludu odvode.“ Bilježi ga Ibn Asakir sa svojim senedom u djelu *El-Erbe'in fi menakib ummehatil-mu'minin*, str. (85), od Aiše, radijallahu anha, i kaže: „Ovo je hasen-sahih hadis, iz predaje Bekijje b. Velida.“ Ibn Sunni ga bilježi sa sličnim tekstom u djelu *Amelul-jevmi vel-lejle*, pod brojem (457), dok u drugoj verziji kod Ibn Sunnija stoji: „i zaštiti me od šejtana“, umjesto: „od smutnji koje u zabludu odvode“. Vidjeti njegov tahridž kod Albanija u *Ed-Da'ifi*, pod brojem (4207). Ovaj hadis ima i svoj šahid (potvrdu) u predaji od Umm Seleme, radijallahu anha, koju bilježi Ahmed, pod brojem (26576, 44/ 2) sa sličnim tekstom, a koji glasi: „Reci: 'Allahu moj, Gospodaru vjerovjesnika Muhammeda, oprosti mi moj grijeh, odstrani srdžbu iz mog srca i zaštiti me od smutnji koje u zabludu odvode sve dok nas u životu ostaviš.'“ Hejsemi ga je ocijenio kao hasen u djelu *Medžme'uz-zeva'id* (10/ 27), a bilježi ga i Taberani u djelu *El-Mu'džemul-kebir* (23/ 338), pod brojem (785), bez riječi: „sve dok nas u životu ostaviš“. Hadis ima još jedan šahid u predaji od Umm Hani, radijallahu anha, koja je rekla: „O Allahov Poslaniče, poduči me dovi koju ću učiti.“ On je rekao: „Reci: 'Allahu moj, oprosti mi moj grijeh...'“, do kraja hadisa. Bilježi ga Haraiti u djelima *I'tilalul-kulub*, pod brojem (52), i *Mesavi'ul-ahlak*, pod brojem (323).
"Allahummegfir li zenbi, ve ezhib gajze kalbi, ve e'izni min mudillatil fiten."
"Allahu moj, poživi me na sunnetu Tvoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i usmrti me na njegovoj vjeri, i sačuvaj me od zabluđujućih smutnji."[111] [111] Bilježi ga El-Bejheki u "El-Kubra" (5/95) iz dove Ibn Omera kao mevkuf predaju, a to prenosi i Ibn el-Mulekkin u "El-Bedrul-munir" (6/309), te prenoseći od Ed-Dija'a kaže: "Njegov sened je dobar." Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Neka niko od vas ne kaže: 'Allahu moj, utječem se Tebi od iskušenja', jer nema nikoga, a da nije obuhvaćen iskušenjem; zato što Allah kaže: 'Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje' ﴾Et-Tegabun, 15). Pa ko od vas traži zaštitu, neka traži zaštitu kod Allaha od iskušenja koja u zabludu odvode." Bilježi ga Ibn Džerir u svom "Tefsiru" (13/475) pod brojem (15912), a spominje ga i Ibn Battal u svom komentaru "Sahiha el-Buharija" (4/13).
"Allahumme ahjini 'ala sunneti nebijjike, sallallahu 'alejhi ve sellem, ve teveffeni 'ala milletihi, ve e'izni min mudillatil-fiten."
"Allahu moj, podari salavat Muhammedu i njegovoj porodici kao što si salavat podario Ibrahimu i njegovoj porodici. Zaista si Ti Hvaljen i Slavljen. I blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu kao što si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu [u svjetovima]. Doista si Ti Hvaljen i Slavljen."[112] [112] Hadis bilježi Buhari, br. 3370, a dio između uglastih zagrada je od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kod Muslima, br. 405.
"Allahume salli 'ala Muhamedin, ve 'ala ali Muhamedin, kema sallejte 'ala Ibrahime, ve 'ala ali Ibrahime, inneke hamidun medžid, ve barik 'ala Muhamedin, ve 'ala ali Muhamedin, kema barekte 'ala Ibrahime, ve 'ala ali Ibrahime, fil 'alemine inneke hamidun medžid."
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, onako kako dolikuje Njegovom veličanstvu i veličini Njegove vlasti. Allahu moj, neka su salavati i selami na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih budu slijedili u dobru do Sudnjeg dana.
Liječenje rukjom iz Kur'ana i Sunneta
Autor: Allahov siromašni rob
Dr. Se'id ibn Alijj ibn Vahf el-Kahtani
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Uvod: Važnost liječenja Kur'anom i Sunnetom
Zahvala pripada Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Od Njega tražimo utočište od zla naših duša i naših loših postupaka. Onoga koga Allah uputi, niko u zabludu ne može odvesti, a koga u zabludu odvede, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema istinskog boga koji zaslužuje da se obožava osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. Neka su Allahov salavat i selam na njega, njegovu porodicu, njegove ashabe i na sve one koji ih u dobru slijede do Sudnjeg dana. A zatim:
Nema sumnje niti dvojbe da je liječenje Časnim Kur'anom i rukjama koje se vjerodostojno prenose od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, korisno liječenje i potpuno izlječenje. Uzvišeni Allah je rekao: “Reci: 'On je vjernicima uputstvo i lijek.'” (Fussilet, 44) Allah, Slavljeni i Uzvišeni, rekao je: "Mi objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo povećava propast." (El-Isra', 82) Riječ "min" ovdje služi za pojašnjenje vrste, jer je Kur'an u cjelosti lijek, kao što stoji u prethodnom ajetu[1], a Uzvišeni je rekao: "O ljudi, već vam je stigla Opomena od Gospodara vašega, i lijek za vaša srca, i uputa i milost vjernicima." (Junus, 57) [1] Pogledaj: Ibnul-Kajjim, "El-Dževabul-kafi limen se'ele 'anid-deva'iš-šafi", str. 20.
Kur'an je potpuni lijek za sve bolesti srca i tijela, kao i bolesti dunjaluka i ahireta. Nije svako osposobljen niti mu je darovan uspjeh (tevfik) da traži izlječenje u Kur'anu, ali kada bolesnik ispravno pristupi liječenju njime, te svoju bolest liječi iskreno, s imanom, potpunim prihvatanjem, čvrstim uvjerenjem i ispunjavanjem njegovih uvjeta, bolest mu se nikada neće moći oduprijeti. A kako bi se bolesti i mogle oduprijeti Govoru Gospodara Zemlje i nebesa, koji bi, da je objavljen planinama, rascijepio ih, a da je objavljen Zemlji, raskomadao bi je? Ne postoji nijedna bolest od bolesti srca i tijela, a da u Kur'anu ne postoji uputa o njenom liječenju, uzroku, zaštiti i preventivi od nje, za onoga kome Allah podari razumijevanje Svoje Knjige. Allah, azze ve džel, u Kur'anu je spomenuo bolesti srca i tijela, kao i lijek za srca i tijela.
Što se tiče bolesti srca, postoje dvije vrste: bolest sumnje i dvoumljenja, te bolest strasti i zablude. On, Uzvišeni, detaljno spominje bolesti srca, kao i njihove uzroke i način liječenja.[2] Uzvišeni je rekao: "A zar im nije dosta to što Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje; u njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje." (El-Ankebut, 51) Veliki učenjak Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, kaže: "Koga ne izliječi Kur'an, neka ga Allah ne izliječi, a kome on nije dovoljan, neka mu Allah ne bude dovoljan."[3] [2] "Zadul-me'ad", Ibnul-Kajjim, 4/6 i 4/352. [3] "Zadul-me'ad" (4/352).
Što se tiče tjelesnih bolesti, Kur'an je ukazao na osnove njihove medicine, njena opća načela i pravila. To je zbog toga što se sva pravila tjelesne medicine nalaze u Veličanstvenom Kur'anu, a ona su tri: očuvanje zdravlja, suzdržavanje od onoga što je štetno i odstranjivanje pokvarenih i štetnih materija, na osnovu čega se donosi način postupanja prema svim ostalim pojavama ovih vrsta.[4] [4] "Zadul-me'ad", (4/352) i (4/6).
Kada bi se rob ispravno liječio Kur'anom, vidio bi njegov čudesan utjecaj na brzo izlječenje.
Imam Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, kaže: “Proveo sam jedan period u Meki u kojem sam se razbolio, a nisam mogao naći ni ljekara ni lijeka. Liječio sam se El-Fatihom i uvidio njeno čudesno djelovanje: uzeo bih malo zemzem-vode, proučio na nju El-Fatihu više puta, a zatim bih je popio. Na taj način sam postigao potpuno izlječenje. Zatim sam primjenjivao to kod mnogih bolova, nalazeći u tome neizmjernu korist. To sam preporučivao onima koji bi se žalili na neku bol, te bi mnogi od njih brzo ozdravili.”[5] [5] Pogledaj: "Zadul me'ad", (4/178) i "El-Dževabul-kafi", str. 21.
Također, liječenje vjerodostojnim poslanikovim rukjama jedan je od najkorisnijih lijekova. Dova je, ukoliko je ispunila uslove primanja kod Allaha, jedan od najkorisnijih uzroka za otklanjanje zla i ostvarenje cilja. Ona je jedan od najkorisnijih lijekova, a posebno uz ustrajnost u njenom upućivanju. Dova je neprijatelj nedaće; ona joj se suprotstavlja i liječi je, sprječava njeno spuštanje ili je ublažava kada se spusti[6], jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dova koristi i za ono što se desilo i za ono što se nije desilo, stoga se, o Allahovi robovi, držite dove."[7] Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Sudbinu ne mijenja ništa osim dove, a životni vijek ne produžava ništa osim dobročinstva."[8] Međutim, ovdje postoji jedna stvar na koju treba obratiti pažnju, a to je da su ajeti, zikrovi, dove i zaštite kojima se traži izlječenje i uči rukja sami po sebi korisni i ljekoviti, ali zahtijevaju prihvatanje, kao i snagu i utjecaj onoga koji ih uči. Pa kada izostane izlječenje, to biva zbog slabosti utjecaja onoga koji uči, ili zbog neprihvatanja od strane onoga nad kim se uči, ili zbog snažne prepreke u njemu koja sprečava da lijek djeluje, jer se liječenje rukjom postiže posredstvom dvije stvari: [6] Pogledaj: "El-Dževabul-kafi", str. 22-25. [7] Hadis bilježe Tirmizi, br. 3548, Hakim (1/670), i Ahmed, br. 22044, a dobrim ga je ocijenio El-Albani. Vidi: "Sahihu-l-džami'" (3/151), br. 3403. [8] Hadis bilježe Hakim (1/670) i Tirmizi, br. 2139, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Silsiletul-ehadisis-sahiha" (1/76), br. 154.
Prva stvar: što se tiče bolesnika, lijek se postiže njegovom duševnom snagom, tj. iskrenim obraćanjem Uzvišenom Allahu, čvrstim uvjerenjem da je Kur'an lijek i milost vjernicima, te ispravnim traženjem zaštite u kojem su usaglašeni srce i jezik, jer ovo je vrsta borbe, a borac ne može ostvariti pobjedu nad svojim neprijateljem osim uz dvije stvari:
oružje koje samo po sebi mora biti ispravno i dobro, i ruka koja mora biti snažna. Ukoliko jedno od to dvoje izostane, oružje neće mnogo koristiti, a kako je tek kada izostane oboje: kada srce postane ruševina lišena tevhida i oslanjanja na Allaha, bez bogobojaznosti i usmjerenosti ka Njemu, te ostane bez oružja.
Druga stvar: što se tiče onoga koji liječi Kur'anom i sunnetom, potrebno je da se pri njemu također nađu ove dvije stvari.[9] Zbog toga je Ibn Tin, neka mu se Uzvišeni Allah smiluje, kazao: "Rukje zaštitama (ar. mu'avizetan, tj. surom el-Felek i en-Nas) i Allahovim imenima predstavljaju duhovnu medicinu; kada se nađu na jeziku čestitih ljudi, postiže se izlječenje s dopuštenjem Uzvišenog Allaha."[10] [9] Pogledaj: "Zadul me'ad", (4/68), i "El-Dževabul-kafi", str. 21. [10] "Fethul-bari", Ibn Hadžer (10/196).
Učenjaci su se složili da je rukja dozvoljena kada se ispune tri uslova:
Prvi uslov: da bude govorom Uzvišenog Allaha, ili Njegovim imenima i svojstvima, ili govorom Njegovog Poslanika, ﷺ.
Drugi uslov: da bude na arapskom jeziku, ili na nekom drugom jeziku čije je značenje poznato.
Treći uslov: ubjeđenje da rukja ne djeluje sama po sebi, već dozvolom i moći Uzvišenog Allaha[11], te da je rukja samo jedan od sebeba koji se preuzimaju radi liječenja. [11] Pogledaj: "Fethul-bari", (10/195), i "Fetava el-allame", Ibn Baz (2/384).
Zbog ove velike važnosti, izdvojio sam dio o rukji iz svoje knjige "Ez-zikru ved-du'au vel-'iladžu bir-ruka minel-kitabi ves-sunneh", te mu dodao korisne napomene, ako Uzvišeni Allah da. Molim Uzvišenog Allaha, Njegovim lijepim imenima i uzvišenim svojstvima, da ovo bude iskreno učinjeno radi Njegovog Plemenitog Lica, da mi koristi, te da koristi onima koji ga budu čitali, štampali ili bili uzrok njegovog širenja, kao i svim muslimanima. Zaista, On, Slavljen neka je, ima moć i snagu da to učini. Neka su salavat, selam i blagoslov na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih slijede u dobru do Sudnjeg dana.
Autor
Dr. Se'id ibn Alijj ibn Vahf el-Kahtani
Sastavljeno 18. 6. 1414. h. g.
1. Liječenje od sihra
Božanska uputa za liječenje od sihra dijeli se na dva dijela:
Prvi dio: Ono čime se štiti od sihra prije njegovog dešavanja:
1. Izvršavanje svih obaveza, ostavljanje svih harama i pokajanje za sve grijehe.
2. Što više učiti Kur'an, tako što će se za svaki dan odrediti vird.
3. Zaštita dovama, surama el-Felek i en-Nas i propisanim zikrovima, a u to spada i: "U ime Allaha, s čijim imenom ništa ne može naštetiti ni na Zemlji ni na nebu, a On sve čuje i sve zna" po tri puta ujutro i navečer[12], učenje Ajetul-kursije nakon svakog namaza, pred spavanje, te ujutro i navečer[13], kao i učenje: “Reci: 'On je Allah – Jedan!'” (sura Ihlas) I sure el-Felek i en-Nas tri puta ujutru i naveče, te pred spavanje, izgovaranje: "La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ‘ala kulli šej’in kadir" stotinu puta svaki dan[14], redovno učenje jutarnjih i večernjih zikrova, zikrova nakon namaza, zikrova pred polazak na spavanje i nakon buđenja iz sna, zikrova prilikom ulaska u kuću i izlaska iz nje, zikrova prilikom korištenja prevoznog sredstva, te prilikom ulaska u džamiju i izlaska iz nje, dove prilikom ulaska u nužnik i izlaska iz njega, dove onoga ko vidi iskušanu osobu i drugog. Već sam mnogo toga spomenuo u "Zaštiti svakog muslimana", shodno stanjima, prilikama, mjestima i vremenima. Nema sumnje da je redovno praktikovanje toga jedan od uzroka koji sprečavaju pogođenost sihrom, urokom i džinima, uz dozvolu Uzvišenog Allaha. To su, također, jedni od najvećih načina liječenja nakon pogođenosti ovim i drugim nedaćama.[15] [12] Hadis bilježe Tirmizi, br. 3388, Ebu Davud, br. 5088, i Ibn Madže, br. 3869, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu Ibn Madže" (2/332). [13] Hakim, ocijenio ga je vjerodostojnim, sa čime se složio i Zehebi (1/562), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihut-tergib vet-terhib" (1/273), br. 658. [14] Hadis bilježe Buhari (4/95), br. 3293, i Muslim (4/2071), br. 2691. [15] Vidi: "Zadu-l-me'ad" (4/126) i "Medžmu'u fetava" istaknutog učenjaka Ibn Baza (3/277), i pogledaj deset uzroka kojima se otklanja zlo zavidljivca i sihirbaza u trećem dijelu o liječenju uroka iz ove knjige.
4. Pojesti sedam adžva datula ujutro prije jela, ako je moguće, shodno riječima Poslanika, ﷺ: "Ko ujutro pojede sedam adžva hurmi, tog dana mu neće naštetiti ni otrov ni sihr."[16] Najpotpunije je da to budu hurme iz Medine sa područja između dva kamenjara, kao što se navodi u Muslimovoj predaji. Naš uvaženi šejh, istaknuti učenjak Abdulaziz b. Abdullah ibn Baz, rahimehullah, smatra da sve medinske hurme posjeduju ovo svojstvo, na osnovu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko ujutro pojede sedam hurmi s područja između njena dva kamenjara[17]..." Hadis.[18] [16] Hadis bilježe Buhari (10/247), br. 5445, i Muslim (3/1618), br. 2047. [17] Labetiha: dvojina riječi laba, a to je harra (kamenjar), odnosno zemlja sa crnim, šupljikavim kamenjem koje kao da je vatrom spaljeno. Pod njima se ovdje misli na dvije harre koje okružuju Poslanikov grad. Vidi: "Fejdul-Kadir" od Munavija (2/514). [18] Hadis bilježi Muslim (3/1618), br. 2047.
Kao što smatra, Allah mu se smilovao, da se tome može nadati onaj ko pojede sedam bilo kojih hurmi koje nisu iz Medine.
Drugi dio: Liječenje sihra nakon što se pojavi, a ono se dijeli na nekoliko vrsta:
Prva vrsta: Njegovo vađenje i poništavanje kada se otkrije njegovo mjesto šerijatski dozvoljenim metodama, a to je jedan od najdjelotvornijih načina kojima se liječi opsihreni.[19] [19] Pogledaj: "Zadul-me'ad", (4/124), Buhari (10/132), br. 5765, i Muslim (4/1917), br. 2189, i "Medžmu'u fetava", Ibn Baz (3/228).
Druga vrsta: Šerijatska rukja, u koju spada sljedeće:[20] [20] Pogledaj: "Fethul-hakk el-mubin fi 'iladžis-sar'i ves-sihri vel-'ajn", str. 138.
Prvo: usitni sedam listova zelenog sidra između dva kamena ili pomoću nečega sličnog, zatim ih prelij dovoljnom količinom vode za kupanje i nad tom vodom prouči sljedeće:
"Utječem se Allahu od prokletog šejtana." "E'uzu billahi mineš-šejtanir-radžim." "Allah je, nema boga osim Njega, Živi i Samoopstojeći Održavatelj! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je ono što je na nebesima i na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati bez Njegovog dopuštenja?! On zna šta je bilo prije i šta će biti poslije njih i oni ne mogu obuhvatiti od Njegovoga znanja osim koliko On želi. Njegov Kursij obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu nije teško održavati ih! On je Svevišnji i Veličanstveni!" (El-Bekare, 255)
"I Mi naredismo Musau: 'Baci štap svoj!', i on odjednom proguta sve ono čime su oni obmanu bili izveli. I tako istina na vidjelo izbi i pokaza se da je bilo lažno ono što su oni priredili, i tu oni bijahu pobijeđeni i postadoše poniženi. I čarobnjaci se licem na tlo baciše. 'Mi vjerujemo u Gospodara svjetova', povikaše, 'Gospodara Musaova i Harunova!'" (El-A'raf, 117-122)
"I faraon reče: 'Dovedite mi svakog čarobnjaka znana!' I kad čarobnjaci dođoše, Musa im reče: 'Bacite što imate da bacite!' l kad oni baciše, Musa uzviknu: 'Ono što ste priredili čarolija je! Allah će je zaista uništiti, jer Allah ne čini da djelo smutljivaca valjano bude. Allah će Svojim riječima istinu utvrditi, makar to zločincima krivo bilo!'" (Junus, 79-82)
“'O Musa', rekoše oni, 'hoćeš li ti ili ćemo najprije mi baciti?' 'Bacite vi!', reče on. I odjednom mu se pričini da se konopi njihovi i štapovi njihovi, zbog vradžbine njihove, kreću, i Musa u sebi osjeti zebnju. 'Ne boj se!', rekosmo Mi, 'ti ćeš, doista, pobijediti! Samo baci to što ti je u desnoj ruci, progutat će ono što su oni napravili, jer je ono što su oni napravili samo varka čarobnjaka, a čarobnjak neće, ma gdje došao, uspjeti.' I čarobnjaci se baciše licem na tlo govoreći: 'Mi vjerujemo u Harunova i Musaova Gospodara!'” (Ta-Ha, 65-70)
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!" “Reci: 'O vi nevjernici, ja ne obožavam ono što vi obožavate, niti ste vi obožavaoci Onoga Koga ja obožavam, niti sam ja obožavalac onoga što vi obožavate, niti ste vi obožavaoci Onoga Koga ja obožavam, vama vaša vjera, a meni moja.'” (El-Kafirun, 1-6)
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!" “Reci: 'On je Allah – Jedan! Allah je Es-Samed (utočište svakom)! Nije rodio i rođen nije, i niko Mu ravan nije!'” (El-Ihlas, 1-4)
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!" “Reci: 'Utječem se Gospodaru svitanja, od zla onoga što On stvara. I od zla mrkle noći kada razastre tmine, i od zla onih koje u čvorove pušu, i od zla zavidnika kad zavidi.'” (El-Felek, 1-5)
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!" “Reci: 'Utječem se Gospodaru ljudi, Vladaru ljudi, Bogu ljudi, od zla šejtana – koji nanosi zle misli pa se skrije, koji zle misli unosi u prsa ljudi; od džina i od ljudi!'” (En-Nas, 1-6)
Nakon učenja spomenutog na vodu, popit će iz nje tri puta, a ostatkom će se okupati. Na taj način će se bolest ukloniti, inšallah. Ukoliko se ukaže potreba za ponavljanjem toga dva ili više puta, nema smetnje, sve dok se bolest ne ukloni. To je mnogo puta isprobano, te je Allah dao da bude od koristi, a dobro je za onoga ko je spriječen da ima spolni odnos sa svojom suprugom.[21] [21] Vidi: "Fetve" Ibn Baza (3/279), "Fethul-medžid", str. 346, i "Es-Sarimul-bettar fit-tesaddi lis-seharati vel-ešrar" od Vahida Abdusselama, str. 109-117, jer se tu nalazi korisna i poduža rukja, djelotvorna, inšallahu te'ala, te "Musannef" Abdurrezzaka (11/13) i "Fethul-Bari" od Ibn Hadžera (10/233).
Drugo: prouči se sura El-Fatiha, Ajetul-kursij, posljednja dva ajeta iz sure El-Bekare i sure: El-Ihlas, El-Felek i En-Nas, tri puta ili više, uz puhanje i potiranje bolnog mjesta desnom rukom.[22] [22] Muslim (4/1728), br. 2202.
Treće: Isti'aze, rukje i sveobuhvatne dove:
1. "Molim Uzvišenog Allaha, Gospodara velikog Arša, da te izliječi" (sedam puta).[23] [23] Ebu Davud (3/187), br. 3106, i Tirmizi (2/410), br. 2083, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu-l-džami'" (5/180) i (322) i u "Sahihu Suneni Ebi Davud" (2/276).
"Eselullahel-azim, rabbel-aršil-azim, en ješfijek."
2. Bolesnik će staviti ruku na mjesto gdje ga boli i reći: "U ime Allaha" (tri puta) i reći: "Bismillah" "Utječem se Allahu i Njegovoj moći od zla onoga što osjećam i čega se plašim" (sedam puta).[24] [24] Hadis bilježi Muslim (4/1728), br. 2709.
"E'uzu billahi ve kudretihi min šerri ma edžidu ve uhaziru."
3. "Moj Allahu, Gospodaru ljudi, otkloni tegobu, izliječi, Ti liječiš, nema lijeka osim Tvoga, izliječi lijekom poslije koga nema bola."[25] [25] Hadis bilježe Buhari (10/206), br. 5745 i Muslim (4/1724), br. 2194.
"Allahumme rabben-nasi, ezhibil-be'se, vešfi enteš-šafi, la šifae illa šifauk, šifaen la jugadiru sekamen."
4. "Utječem se Allahovim savršenim riječima od svakog šejtana, otrovne (štetne) životinje (i svakog zlonamjernika) i od urokljivog oka."[26] [26] Buhari (6/408), br. 3371.
"E'uzu bi kelimatillahit-tammeti min kulli šejtanin ve hammeh, ve min kulli ajnin lammeh."
5. "Utječem se Allahovim savršenim riječima od zla onoga što je stvorio."[27] [27] Bilježi ga Muslim (4/1728), br. 2709.
"E'uzu bi kelimatillahit-tammati min šerri ma halek."
6. "Zaštitu tražim pomoću Allahovih savršenih Riječi: od Njegove srdžbe i Njegove kazne, od zla robova Njegovih te od šejtanskih nagovaranja na zlo i njihova prisustva."[28] [28] Ebu Davud, br. 3893, i Tirmizi, br. 3528, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu-t-Tirmizi" (3/171).
"E'uzu bikelimatillahit-tammati: min gadabihi, ve 'ikabihi, ve šerri 'ibadihi, ve min hemezatiš-šajatini, ve en jahdurun."
7. "Utječem se Allahovim savršenim riječima, koje ne može nadmašiti ni pobožni ni razvratnik, od zla onoga što je stvorio, učinio da postoji i umnožio; i od zla onoga što silazi s neba, i od zla onoga što se njemu uzdiže; i od zla onoga što je stvorio na Zemlji, i od zla onoga što iz nje izlazi; i od zla smutnji noći i dana, i od zla svakog noćnog posjetioca, osim onoga ko donosi dobro, o Svemilosni!"[29] [29] Ahmedov "Musned" (3/119), br. 15461, sa vjerodostojnim senedom, i "Ibnus-Sunni", br. 637. Vidi: "Medžme'u-z-zeva'id" (10/127), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Silsiletul-ehadisis-sahiha" (7/196).
"Euzu bikelimatillahit-tamatil-leti la judžavizuhunne berrun ve la fadžir, min šerri ma haleka, ve beree, ve zeree, ve min šerri ma jenzilu mines-semai, ve min šerri ma j'arudžu fiha, ve min šerri ma zeree fil-erdi, ve min šerri ma jahrudžu minha, ve min šerri fitenil-lejli ven-nehari, ve min šerri kuli tarikin illa tarikan jatruku bihajrin ja Rahman."
8. „Allahu, Gospodaru sedam nebesa, Gospodaru Zemlje i Prijestolja velikog, Gospodaru naš i svega što postoji, Ti Koji daješ da zrnevlje i koštice proklijaju, Objavitelju Tevrata, Indžila i Kur'ana – Tebi se sklanjam pred zlom svačijim, Ti si Taj Koji svim upravljaš. Ti si Prvi, i prije Tebe nije bilo ništa, Ti si Posljednji, i poslije Tebe neće biti ničeg, Ti si Vidljivi, i iznad Tebe ne postoji ništa, Ti si Skriveni, i bez Tebe ništa ne postoji...“[30] [30] Hadis bilježi Muslim (4/2084), br. 2713.
"Allahumme rabbes-semavatis-seb'i, ve rabbel-erdi, ve rabbel-aršil-azimi, rabbena ve rabbe kulli šej'in, falikal-habbi ven-neva, ve munzilet-tevrati vel-indžili vel-Kur'ani, euzu bike min šerri kulli šej'in ente ahizun bi nasijetihi, entel-evvelu fe lejse kableke šej'un, ve entel-ahiru fe lejse ba'deke šej'un, ve entez-zahiru fe lejse fevkake šej'un, ve entel-batinu fe lejse duneke šej."
9. "Allahovim imenom te liječim od svega što te uznemirava, i od zla svake duše ili oka koje zavidi. Allah će te izliječiti, Allahovim imenom te liječim."[31] [31] Hadis bilježi Muslim od Ebu Seida, radijallahu anhu (4/1718), br. 2186.
"Bismillahi erkike, min kulli šej'in juzike, ve min šerri kulli nefsin ev 'ajnin hasidin, Allahu ješfike, bismillahi erkike."
10. "Allahovim imenom te iscjeljuje, i od svake bolesti te liječi, i od zla zavidnika kada zavidi, i od zla svakog urokljivog oka."[32] [32] Hadis bilježi Muslim od Aiše, radijallahu anha, (4/1718), br. 2185.
"Bismillahi jubrike, ve min kulli dain ješfike, ve min šerri hasidin iza hased, ve min šarri kulli zi ajn."
11. "Allahovim imenom te liječim od svega što te uznemirava, od zavisti zavidnika i od svakog urokljivog oka. Allah će te izliječiti."[33] [33] "Sunen Ibn Madže", br. 3527, od Ubade b. es-Samita, radijallahu anhu, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu Ibn Madže" (2/268).
"Bismillahi erkike min kulli šejin juzike, min hasedi hasidin, ve min kulli zi 'ajnin, Allahu ješfike."
Ovim dovama za zaštitu, dovom i rukjama liječi se od sihra, uroka, džinskog dodira i svih bolesti, jer su to sveobuhvatne i korisne rukje, uz dozvolu Uzvišenog Allaha.
Treća vrsta: Vađenje krvi hidžamom na mjestu ili organu na kojem se pokazao trag sihra, ukoliko je to moguće, a ukoliko nije moguće, dovoljno je ono što je prethodno spomenuto od liječenja, hvala Allahu Uzvišenom.[34] [34] Vidi: "Zadul-me'ad" (4/125). Postoje i vrste liječenja sihra nakon njegovog nastanka u kojima nema smetnje ako su isprobane i korisne. Vidi: "Musannef Ibn Ebi Šejbe" (7/386-387), "Fethul-Bari" (10/233-234), "Musannef Abdurrezzaka" (11/13), "Es-Sarimul-bettar", str.(194-200) i "Es-Sihru hakikatuhu ve hukmuhu" od dr. Misfira ed-Duminija, str. (64-66).
Četvrta vrsta: Prirodni lijekovi. Postoje korisni prirodni lijekovi na koje ukazuju Plemeniti Kur'an i Poslanikov sunnet. Ako ih čovjek koristi sa čvrstim ubjeđenjem, iskrenošću i usmjerenošću, uz vjerovanje da lijek dolazi od Allaha, Allah će putem njih podariti korist, ako Uzvišeni Allah hoće. Isto tako, postoje lijekovi spravljeni od bilja i sličnog, koji su zasnovani na iskustvu, te nema šerijatske smetnje da se koriste, sve dok nisu zabranjeni.[35] [35] Vidi:" Fethul-hakkil-mubin fi iladžis-sar'i ves-sihri vel-'ajn", str. 139.
Od korisnih prirodnih lijekova, s dopuštenjem Uzvišenog Allaha, jesu: med[36], ćurokot[37], zemzem-voda[38] i voda s neba, shodno riječima Uzvišenog: "Mi s neba spuštamo vodu kao blagoslov..." (Kaf, 9) [36] Vidi: "Fethul-hakkil-mubin", str. 140, a o liječenju medom bit će govora u ovoj knjizi. [37] Pogledaj: "Fethul-hakk el-mubin", str. 141, a o liječenju ćurekotom bit će govora u ovoj knjizi. [38] Pogledaj: "Fethul-hakkil-mubin", str. 144, a o liječenju zemzem-vodom bit će govora u ovoj knjizi.
I maslinovo ulje, na osnovu riječi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Jedite maslinovo ulje i mažite se njime, jer je ono od blagoslovljenog drveta."[39] Iz praktičnog iskustva, korištenja i učenja potvrđeno je da je to najbolje ulje[40], a u prirodne lijekove spadaju: kupanje, održavanje čistoće i upotreba mirisa.[41] [39] Bilježe ga Ahmed u "Musnedu" (3/497), br. 16055, Tirmizi, br. 1851, i Ibn Madže, br. 3319, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (2/166). [40] Vidi: "Fethul-hakk el-mubin fi iladžis-sar'i ves-sihri vel-'ajn", str. 142. [41] Vidi: prethodni izvor, str. 145.
2. Liječenje uroka
Postoji više vrsta liječenja uroka:
Prvi dio: Prije oboljenja, a dijeli se na nekoliko vrsta:
1. Zaštita sebe i onoga za koga se strahuje šerijatski propisanim zikrovima, dovom i dovama za zaštitu, kao što je to u prvom dijelu liječenja sihra.[42] [42] Vidi: ono što je prethodno navedeno o liječenju sihra u ovoj knjizi.
2. Onaj ko se plaši ili boji da bi mogao ureći – kada kod sebe, ili u svom imetku, ili kod svog djeteta, ili kod svoga brata, ili kod nečeg drugog vidi ono što ga zadivljuje – neka moli za blagoslov i bereket, pa neka rekne: "Biva onako kako Allah hoće, nema moći osim Allahove, Allahu moj, blagoslovi ga." "Ma ša Allah la kuvvete illa billah, Allahumme barik alejh." Na osnovu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada neko od vas kod svoga brata vidi ono što ga zadivljuje, neka moli za bereket."[43] [43] Bilježe ga Malik u "Muvetti" (2/938), i Ibn Madže (2/1160), br. 3509, i Ahmed (4/447), br. 15700, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu Ibn Madže" (2/265), i "Zadu-l-me'ad" (4/170), i "Es-Sarimu-l-bettar fit-tesaddi lis-sehareti vel-ešrar" od šejha Vehida Abdusselama, str. 229-252.
3. Skrivanje dobra onoga za koga se strahuje od uroka.[44] [44] Pogledaj: "Šerhus-sunne lil-Begavi" (13/116) i "Zadul me'ad" (4/173).
Drugi dio: Nakon pogađanja urokom, a dijeli se na nekoliko vrsta:
1. Ukoliko je poznat urokljivac, naredit će mu se da se abdesti, a zatim će se tom vodom okupati onaj koji je pogođen urokom.[45] [45] Vidi: "Sunen Ebi Davud" (4/9), br. 5056, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Silsiletul-ehadisis-sahiha" (6/61), i "Zadul-me'ad" (4/163). Vidi: "El-Vikajetu vel-iladž minel-Kitabi ves-Sunne" Muhammeda b. Šajea, str. 144-147.
2. Često učenje: “Reci: 'On je Allah – Jedan!'” (sura Ihlas), i dvije sure zaštite (El-Felek i En-Nas), sure El-Fatiha, Ajetul-kursije, posljednjih ajeta sure El-Bekare, te šerijatski propisanih dova pri rukji, uz puhanje i potiranje mjesta bola desnom rukom, kao što je to u drugoj vrsti liječenja sihra, pod tačkom (c) od broja (1-11).[46] [46] Vidi: drugu vrstu liječenja sihra iz ove knjige.
3. "Proučit će na vodu uz puhanje, a potom će bolesnik popiti iz nje, a ostatkom će se politi[47], ili će proučiti na ulje i njime se namazati"[48], a ukoliko učenje bude na zemzem-vodu, to bi bilo potpunije, ako je to moguće[49], ili na kišnicu[50]. [47] "Sunen Ebu Davud" (4/10), br. 3885, učinio je to, sallallahu alejhi ve sellem, Sabitu ibn Kajsu. Albani ga je ocijenio slabim u "Daif Ebu Davud", br. 836. [48] Bilježi ga Ahmed u "Musnedu" (3/497), br. 16055, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Silsiletu-l-ehadisi-s-sahiha" (1/108), br. 379. [49] Vidi: ono što je prethodilo u četvrtoj vrsti liječenja sihra u ovoj knjizi. [50] Vidi: drugu vrstu liječenja sihra u ovoj knjizi.
4. Nema smetnje da se bolesniku napišu ajeti iz Kur'ana, zatim da se isperu i da ih popije[51], a u to spada Fatiha, Ajetul-kursija, i posljednja dva ajeta iz sure El-Bekare, i “Reci: 'On je Allah – Jedan!'” I el-Mu'avizetejn, i dove za rukju, kao u drugoj vrsti liječenja sihra, pod (b) i (c), od br. 1 do 11.[52] [51] Vidi: "Zadul-me'ad" Ibnul-Kajjima, 4/170 i "Fetava" Ibn Tejmijje, 19/64. [52] Vidi: ono što je prethodilo u drugoj vrsti liječenja sihra u ovoj knjizi.
Treći dio: Preduzimanje sebeba koji sprečavaju urok zavidnika, a oni su sljedeći:
1. Traženje utočišta kod Allaha od njegovog zla.
2. Bogobojaznost prema Allahu, Slavljenom i Uzvišenom, i ispunjavanje obaveza prema Njemu, Njegovih naredbi i zabrana: "Pazi na Allaha, i On će na tebe paziti."[53] [53] Bilježi ga Tirmizi, br. 2516, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (2/309).
3. Strpljenje sa zavidnikom i opraštanje njemu, tako da se ne bori protiv njega, ne žali se na njega, niti u sebi pomišlja da mu nanese zlo.
4. Oslanjanje na Allaha, jer onome ko se u Allaha uzda, On mu je dovoljan.
5. Da se ne boji zavidnika i da ne opterećuje svoje srce razmišljanjem o njemu, a to je jedan od najkorisnijih lijekova.
6. Okretanje Allahu, iskrenost i traženje Njegovog zadovoljstva.
7. Pokajanje od grijeha, jer oni olakšavaju neprijateljima da nadvladaju nad čovjekom: "Nesreća koja vas zadesi je zbog onoga što su ruke vaše stekle, a mnogo toga On i oprosti." (Eš-Šura, 30)
8. Dijeljenje sadake i činjenje dobrih djela koliko je to moguće, jer to, doista, ima čudesan utjecaj u otklanjanju nedaća, uroka i zla zavidnika.
9. Gašenje vatre zavidnika, nasilnika i onoga koji uznemirava dobročinstvom prema njemu; pa što on više bude povećavao uznemiravanje, zlo, nasilje i zavist prema tebi, ti prema njemu povećaj dobročinstvo, iskren savjet i samilost, a na to biva upućen samo onaj kome je od Allaha data olakšica i uspjeh u tome.
10. Ostvarenje čistog tevhida i njegovo isključivo upućivanje Silnom i Mudrom, bez Čije dozvole, Uzvišen neka je On, ništa ne može ni naštetiti ni koristiti. On obuhvata sve navedeno i na njemu počivaju ovi uzroci. Tevhid je najveličanstvenija Allahova tvrđava, u koju ko god uđe, bit će od onih koji su sigurni.
Ovo je deset uzroka kojima se odbija zlo zavidnika, urokljivca i sihirbaza.[54] [54] Vidi: "Bedai'ul fevaid" od Ibnul-Kajjima, 2/238-245.
3. Liječenje opsjednutosti čovjeka džinom
Liječenje opsjednutog u kojeg uđe džin i spopadne ga dijeli se na dva dijela:
Prvi dio: Prije oboljenja
U zaštitu spada čuvanje svih farzova i vadžiba, udaljavanje od svih harama, pokajanje od svih grijeha, te zaštitom propisanim zikrovima, dovama i traženjem utočišta.
Drugi dio: Liječenje nakon ulaska džina
To se postiže učenjem od strane muslimana čije se srce podudara s njegovim jezikom, i njegovom rukjom koju uči opsjednutom, a najveći lijek je rukja El-Fatihom[55], Ajetul-kursijom, i sa dva posljednja ajeta sure El-Bekare, i “Reci: 'On je Allah – Jedan!” (sura Ihlas), i “Reci: 'Utječem se Gospodaru svitanja” (sura El-Felek), i “Reci: 'Utječem se Gospodaru ljudi” (sura En-Nas), uz puhanje na oboljelog, i ponavljanje toga tri puta ili više, kao i drugih kur'anskih ajeta, jer je u cijelom Kur'anu lijek za ono što je u grudima, i lijek, i uputa, i milost vjernicima[56], te dova za rukju, kao u drugom načinu liječenja sihra pod tačkama (b) i (c).[57] U ovom liječenju neophodne su dvije stvari: [55] Vidi: "Sunen Ebi Davud" (4/13-14), br. 3896, i Ahmed (5/210), br. 21835, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Silsiletul-ehadisis-sahiha", br. 2028. [56] Vidi: "El-Fethur-rabbani tertib Musned imama Ahmeda" (17/183). [57] Vidi: ono što je prethodilo u drugoj vrsti liječenja sihra u ovoj knjizi.
Prva stvar od strane opsjednutog: snaga njegove duše, iskreno obraćanje Allahu i ispravno traženje utočišta u kojem su usklađeni srce i jezik.
Druga stvar od strane onoga koji liječi jeste da i on bude takav, jer oružje zavisi od onoga ko njime rukuje.[58] [58] Vidi: opširnu i korisnu rukju u djelu "Es-Sarimul-bettar", str. 109-117, od šejha Vahida Abdusselama. Vidi: "Zadul-me'ad" (4/66-69), "Pojašnjenje istine o ulasku džina u čovjeka i odgovor onome ko to negira" od allame Abdulaziza b. Abdullaha ibn Baza, str. 14, "Fetava Ibn Tejmijje" (19/9-65) i (24/276), te "Zaštita i liječenje iz Kur'ana i Sunneta" od Muhammeda b. Šaji'a, str. 66-69. Vidi: "Način protjerivanja džina iz kuće" iz knjige "Zaštita i liječenje" od Muhammeda b. Šaji'a, str. 59, i "Svijet džina i šejtana" od El-Eškara, str. 130.
A ako se prouči ezan u uho opsjednutog, to je dobro, jer šejtan od toga bježi.[59] [59] Vidi: "Fethu-l-hakki-l-mubin fi iladži-s-sar'i ve-s-sihri ve-l-ajn", str. 112, i Buhari, br. 574.
4. Liječenje duševnih bolesti:[60]
[60] Pogledaj o tome: uzroke širine prsa u "Zadul-me'adu", 2/23-28, i knjigu "El-Vesailul-mufida lil-hajatise-se'ida" od Abdurrahmana b. Nasira es-Sa'dija, rahimehullah.
Najbolji lijek za duševne bolesti i tjeskobu u prsima, ukratko, jeste sljedeće:
1. Uputa i tewhid (ispovjedanje monoteizma), kao što su zabluda i širk jedni od najvećih uzroka tjeskobe u prsima.
2. Svjetlost iskrenog vjerovanja koju Allah ulijeva u srce roba, propraćena dobrim djelima.
3. Korisno znanje, jer što se više širi znanje roba, veća će mu biti prostranost u prsima.
4. Iskreno obraćanje i povratak Uzvišenom Allahu, ljubav prema Njemu svim srcem, okretanje Njemu i slast u činjenju ibadetu Njemu.
5. Stalno spominjanje Allaha u svakom stanju i na svakom mjestu. Doista, zikr ima čudesan utjecaj na širinu prsa, smiraj srca i otklanjanje brige i tuge.
6. Činjenje dobročinstva prema drugima raznim oblicima dobročinstva i pružanje pomoći onoliko koliko je to moguće. Plemeniti dobročinitelj među ljudima ima najprostranija prsa, najsmireniju dušu i najspokojnije srce.
7. Hrabrost, jer je hrabar čovjek prostranih prsa i širokog srca.
8. Odstranjivanje bolesti [61] iz srca u vidu ružnih osobina koje uzrokuju njegovu tjeskobu i patnju, kao što su: zavist, mržnja, zloba, neprijateljstvo, netrpeljivost i nasilje. Pouzdano se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o tome ko je najbolji od ljudi, pa je rekao: "Svaki onaj koji je čistog srca i iskrenog jezika." Rekoše: "Onoga ko je iskrenog jezika poznajemo, ali šta znači čistog srca?" Rekao je: "To je bogobojazno i čisto srce u kojem nema grijeha, ni nepravde, ni zlobe, ni zavisti."[62] [61] tj. skrivena mahana u njemu koja ga kvari. [62] Hadis bilježi Ibn Madža, br. 4216, a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani u "Sahihu Ibn Madže" (2/411).
9. Ostavljanje suvišnog gledanja, govora, slušanja, druženja, jela i spavanja, jer je ostavljanje toga jedan od uzroka širokogrudnosti, spokoja srca, te nestanka brige i tuge.
10. Posvećivanje nekom korisnom poslu ili sticanju korisnog znanja. Time će srce biti rasterećeno i oslobođeno onoga što ga je tištilo.
11. Posvetiti se sadašnjem trenutku i dnevnim obavezama, te prestati sa razmišljanjem o budućnosti i tugovanjem za prošlošću. Stoga, čovjek treba uložiti trud na ostvarenju onoga što mu koristi u vjeri i na dunjaluku, moliti svoga Gospodara za uspjeh u svojim namjerama i da od Njega traži pomoć, jer će na taj način odagnati brigu i tugu.
12. Uzimanje pouke iz stanja onih koji su na nižem i težem položaju od tebe, a ne ugledati se na onoga ko je iznad tebe: u zdravlju, opskrbi i tome slično.
13. Zaboravljanje na poteškoće kroz koje je čovjek prošao u prošlosti, te da o njima uopće ne razmišlja.
14. Kada se čovjeku desi neka nesreća, treba se potruditi da ublaži njene posljedice psihičkom pripremom za najgoru moguću opciju, te da je spriječi ili umanji koliko je to moguće.
15. Hrabro i smireno suočavanje s kriznim situacijama, bez uzrujavanja zbog privida, nepouzdane pretpostavke i negativnih misli, kao i odsustvo srdžbe. Čovjek ne iščekuje gubitak onoga što mu je drago niti da će ga pogoditi ono što ne voli, već prepušta stvar Uzvišenom Allahu, uz posvećivanje korisnim stvarima i dovom Allahu za oprost i zaštitu.
16. Oslanjanje srca na Allaha, pouzdanje u Njega i lijepo mišljenje o Njemu Uzvišenom, jer na čovjeka koji se oslanja na Allaha umišljene brige nemaju utjecaja.
17. Pametan čovjek je svjestan da je njegov život potpun samo ako je ispunjen srećom i spokojem, i zna da je život veoma kratak i da ga ne treba ispunjavati brigama i apatijom, što je suprotno zdravom životu.
18. Kada čovjek zapadne u nepriliku, treba je usporediti s brojnim blagodatima koje već posjeduje, bilo dunjalučkim ili vjerskim. Kada to uradi, bit će mu jasno da ima mnogo više blagodati. Također, čovjek treba uporediti ono čega se pribojava da će se desiti s brojnim drugim mogućnostima koje su daleko povoljnije od onoga čega se plaši. Neka ne dopusti da jedna negativna opcija nadvlada brojne pozitivne, jer na taj način nestaju njegova briga i strah.
19. Zna da neprijatnosti koje doživljava od drugih ljudi ne štete njemu, naročito ako se radi o zlobnom govoru, nego njima. Zato se ne osvrće na to niti razmišlja o tome.
20. Neka svoje misli usmjeri na ono što mu koristi na dunjaluku i na ahiretu.
21. Čovjek ne traži zahvalnost za dobročinstvo koje je pružio i učinio, osim od Allaha, i zna da se u tome, ustvari, krije njegov iskren odnos prema Allahu. Dakle, ne očekuje zahvalnost od osobe kojoj je učinio dobro: “Mi vas samo zarad Allahova Lica hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!” (El-Insan, 9)
22. Usmjeravanje pažnje na korisne stvari i nastojanje da se one ostvare, te nebavljenje onim što je štetno, kako time ne bi zaokupljao svoj um i misli.
23. Završavanje poslova na vrijeme, kako bi se imalo vremena za naredne poslove i kako bi se budućim obavezama moglo pristupiti sa punom snagom.
24. Od korisnih djela i korisnog znanja izabirat će ono što je najvažnije, a posebno ono što njegova duša istinski želi. U tome će tražiti pomoć od Allaha, a zatim i kroz savjetovanje. A kada se uvjeri u korisnost toga i odluči se, oslonit će se na Uzvišenog Allaha.
25. Spominjanje i priznavanje Allahovih blagodati, vidljivih i nevidljivih, jer njihovo spoznavanje i spominjanje odagnava tugu i brigu od srca čovjeka, te ga podstiče na zahvalnost.
26. Ophođenje prema supruzi, rođacima, saradnicima i bilo kome s kim imaš neku vezu: kada kod takve osobe primijetiš neku mahanu, prisjeti se njenih vrlina i uporedi ih. Takvim sagledavanjem doprinosi se dugotrajnom očuvanju relacije, a duša pronalazi smiraj. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka vjernik ne mrzi svoju suprugu vjernicu, jer ako mu se ne svidi neko njeno svojstvo, svidjet će mu se neko drugo."[63] [63] Hadis bilježi Muslim (2/1091), br. 1469.
27. Dova za popravljanje svih stanja, a najbolja od njih jeste: "Allahu moj, popravi mi moju vjeru, u kojoj je moja zaštita, i popravi mi ovaj svijet, na kojem živim, i popravi mi onaj svijet, na koji se vraćam, i učini mi život povećanjem svakog dobra, i učini mi smrt olakšanjem od svakog zla."[64] "Allahumme aslih li dini ellezi huve 'ismetu emri, ve aslih li dunjaje elleti fiha me'aši, ve aslih li ahireti elleti 'ilejha me'adi, vedž'alil hajate zijadeten li fi kulli hajrin, vedžalil mevte rahaten li min kulli šerr." Također: "Allahu moj, Tvojoj milosti se nadam, pa me ne prepusti samom sebi ni koliko treptaj oka, i popravi svako moje stanje. Nema istinskog boga osim Tebe!"[65] [64] Hadis bilježi Muslim (4/2087), br. 2720. [65] Hadis bilježe Ebu Davud (4/324), br. 5092, i Ahmed (5/42), br. 20430, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Irvaul-galil" (3/357), kao i Arnaut u valorizaciji "Musneda" (34/75).
"Allahumme rahmeteke erdžu fela tekilni ila nefsi tarfete 'ajnin, ve aslih li šeni kullehu la ilahe illa ente."
28. Džihad na Allahovom putu; na osnovu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Borite se na Allahovom putu, jer je džihad na Allahovom putu jedna od džennetskih kapija, kojom Allah spašava od brige i tuge."[66] [66] Hadis bilježi Ahmed (5/314), (316), (319), (326) i (330) pod brojevima (21624), (22680), (22732), i Hakim, koji ga je ocijenio vjerodostojnim, s čim se složio Zehebi (2/75), a vjerodostojnim ga je ocijenio i Albani u djelu "Silsiletul-ehadisis-sahiha" (2/274).
Ovi uzroci i sredstva su koristan lijek za psihičke bolesti, te jedan od najvećih lijekova za psihičku brigu za onoga ko o njima razmisli i po njima iskreno i predano postupa. Neki učenjaci su pomoću njih liječili mnoge slučajeve i psihičke bolesti, pa je Allah preko njih podario veliku korist.[67] [67] Pogledaj: "Mukaddimetul-vesail el-mufide", 5. izdanje, str. 6.
5. Liječenje čira i rane
"Kada bi se neko požalio na bolest, ili bi imao čir ili ranu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio bi prstom ovako, pa je Sufjan stavio svoj kažiprst na zemlju, zatim ga podigao i rekao: 'U ime Allaha, prašina naše zemlje, sa pljuvačkom nekoga od nas, njome se liječi naš bolesnik, s dozvolom našeg Gospodara.'"[68] [68] Hadis bilježe Buhari (10/206), br. 5750, i Muslim (4/1721), br. 2191.
"Bismillahi, turbetu erdina, birikati ba'dina, jušfa bihi sekimuna, bi izni rabbina."
Značenje hadisa je da se uzme od svoje pljuvačke na svoj kažiprst, zatim ga stavi na zemlju pa se za njega zalijepi nešto od nje, te će njime potrati po ranjenom ili bolesnom mjestu, izgovarajući ove riječi prilikom potiranja.[69] [69] Vidi: "Šerhun-Nevevi 'ala Sahih Muslim" (14/184) i "Fethul-bari" Ibn Hadžera (10/208), i vidi komentar hadisa u djelu "Zadul-me'ad" (4/186-187).
6. Lijek za nedaću
"Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi – to je Allahu, uistinu, lahko – da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On dadne. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce." (El-Hadid, 22-23)
2. "Nikakva nevolja ne pogađa osim s Allahovom dozvolom! A ko u Allaha vjeruje, On će uputiti njegovo srce, a Allah sve dobro zna." (Et-Tegabun, 11)
3. "Nema nijednog roba kojeg pogodi nedaća, pa kaže: 'Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo. Gospodaru moj, podari mi nagradu u ovom iskušenju i podari mi bolje od toga', a da mu Uzvišeni Allah neće podariti nagradu zbog te nesreće i nakon nje mu podariti veće dobro."[70] [70] Muslim (2/633), br. 918.
"Inna lillahi va inna ilejhi radži'un, Allahumme edžirni fi musibeti, ve ahlif li hajren minha."
4. "Kada robu umre dijete, Uzvišeni Allah veli Svojim melekima: 'Jeste li uzeli dušu djeteta Moga roba?' Oni odgovaraju: 'Jesmo.' On veli: 'Jeste li uzeli plod njegovog srca?' Oni odgovaraju: 'Jesmo.' On upita: 'Šta je rekao Moj rob?' Oni odgovaraju: 'Zahvalio Ti je i izgovorio riječi hvale[71].' On veli: 'Sagradite Mome robu kuću u Džennetu i nazovite je Kućom zahvale.'"[72] [71] Tj. rekao je: "Hvala Allahu, mi zaista pripadamo Allahu i svi Mu se, bez dvoumljenja, vraćamo." [72] Hadis bilježi Tirmizi, br. 1021, a dobrim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (1/298).
5. "Uzvišeni Allah kaže: 'Moj rob vjernik nema kod Mene druge nagrade, kada mu uzmem voljenu osobu sa dunjaluka pa on to strpljivo podnese nadajući se nagradi, osim Dženneta.'"[73] [73] Hadis bilježi Buhari (11/242), br. 6424.
6. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao je čovjeku kojem je umro sin: "Zar ne bi volio da dođeš na vrata Dženneta, i da ga nađeš da te čeka?"[74] [74] Bilježe ga Ahmed, br. 15595, i Nesai (4/23), u Poglavlju o dženazama, poglavlje: "Naredba o nadanju nagradi i strpljenju kada zadesi nedaća", br. 1870. Sened mu je vjerodostojan prema uslovima "Sahiha". Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban (8/209), kao i Albani u djelu "Sahihut-tergib vet-terhib", br. 2007. Vidjeti: "Fethul-Bari" (11/243).
7. "Uzvišeni Allah kaže: 'Kada iskušam Svoga roba oduzimanjem njegova dva voljena organa, pa se on strpi [i nada se nagradi], nadoknadit ću mu ih Džennetom.' Misli se na njegove oči."[75] [75] Hadis bilježi Buhari (10/116), br. 5653, a dio u uglastim zagradama je iz Tirmizijinog "Sunena", br. 2400; vidi: "Sahihut-Tirmizi" (2/286).
8. „Nema muslimana kojeg zadesi nevolja, bila to bolest ili nešto drugo, a da mu Allah time ne izbriše njegove grijehe, kao što sa drveta spada lišće.“[76] [76] Hadis bilježe Buhari (10/120), br. 5648, i Muslim (4/1991), br. 2571.
9. "Nema nijednog muslimana koji se ubode na trn, ili na nešto veće od toga, a da mu zbog toga ne bude upisan stepen i izbrisano loše djelo." [77] [77] Muslim (4/1991), br. 2572.
10. „Vjernika ne zadesi bol[78], ni umor[79], ni bolest, ni tuga, pa čak ni briga koja ga obuzme[80], a da mu se time ne izbrišu njegovi grijesi.“"[81] [78] El-vesab: neprekidna bol. U tom značenju su i riječi Uzvišenog: "...i njih čeka patnja neprekidna", tj. trajna i stalna. Vidi: "Šerhun-Nevevi" (16/130). [79] En-nasab: umor. [80] Rečeno je sa fethom na slovu "ja" i dammom na slovu "ha" "jehummuhu", a rečeno je i "juhemmuhu" sa dammom na slovu "ja" i fethom na slovu "ha", tj. rastužuje ga, i oboje je ispravno, vidi: "Šerhu-n-Nevevi 'ala Sahihi Muslim" (16/130). [81] Muslim (4/1993), br. 2573.
11. „Zaista je veličina nagrade prema veličini iskušenja. Uslijed toga, Uzvišeni Allah kada zavoli jedan narod, postavi ga na razne kušnje. U skladu s tim, ko bude zadovoljan sa tim, Allah će biti zadovoljan sa njim, a ko se rasrdi zbog toga, njemu pripada Allahova srdžba.“[82] [82] Hadis bilježe Tirmizi, br. 2698, i Ibn Madže, br. 4023, a dobrim ga je ocijenio šejh Albani u djelu "Sahihu-t-Tirmizi" (2/286). Kaže se: "Es-suht" i "es-sehat" predstavljaju suprotnost zadovoljstvu. Glagol "sehita" znači rasrdio se ("gadibe"), pa je takva osoba "sahit" (rasrđena). Izraz "eshatehu" znači rasrdio ga je ("agdabehu"). Kaže se: "Tesehhata 'atauhu", tj. nečiji dar je smatrao malim i nije mu bio po volji. Glagol "sehita - sehatan" pripada istom obliku kao i glagol "te'ibe", a "es-suht" (sa dammom) je imenica od tog glagola... Konstrukcije "sehittuhu", "sehittu alejhi" i "eshattuhu fe sehita" jednake su konstrukciji "agdabtuhu fe gadibe" (rasrdio sam ga, pa se on rasrdio), i po obliku i po značenju. Vidi: "Es-Sihah", korijen riječi s-h-t, i "El-Misbahul-munir", korijen riječi s-h-t.
12. "...Iskušenje će neprestano pogađati roba sve dok ga ne ostavi da hoda po zemlji bez ijednog grijeha pri sebi."[83] [83] Hadis bilježe Tirmizi, br. 2396, i Ibn Madže, br. 4031, a dobrim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (2/286).
7. Liječenje zabrinutosti i tuge
1. "Nijednog roba ne pogodi zabrinutost niti tuga, pa on kaže: 'Allahu, ja sam, zaista, Tvoj rob, sin Tvoga roba, sin Tvoje robinje. Moje stanje je u Tvojoj ruci, Tvoja presuda se sprovodi na meni, pravedna je Tvoja odredba prema meni. Molim Te svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao, ili si ga objavio u Svojoj Knjizi, ili si tome podučio nekoga od Svojih stvorenja, ili si ga zadržao u tajnom znanju kod Sebe, da učiniš Kur'an proljećem moga srca, svjetlom mojih grudi, odagnanjem moje tuge i nestankom moje brige', a da Allah neće otkloniti njegovu tugu i brigu, i zamijeniti ih radošću." [84] [84] Bilježi ga Ahmed (1/391), br. 3712, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-tergib ve-t-terhib", br. 182.
"Allahume inni 'abduke ibnu 'abdike ibnu emetike, nasijeti bijedike, madin fijje hukmuke, 'adlun fijje kadauke, es'eluke bikulli ismin huve lekae, semejte bihi nefseke, ev enzeltehu fi kitabike, ev 'allemtehu ehaden min halkike, ev iste'serte bihi fi 'ilmil gajbi 'indeke, en tedž'alel kur'ane rebi'a kalbi, ve nure sadri, ve dželae huzni, ve zehabe hemmi."
2. "Allahu moj, utječem Ti se od brige i tuge, nemoći i lijenosti, škrtosti i kukavičluka, tereta duga i nadmoći ljudi."[85] [85] Hadis bilježi Buhari (7/158), br. 2893. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, često je učio ovu dovu. Vidi: Buhari, (11/173).
"Allahumme inni euzu bike minel hemmi vel hazeni, vel adžzi vel keseli, vel buhli vel džubni, ve dale'i dejni ve galebetir ridžal."
8. Lijek protiv potištenosti
1. "Nema boga koji istinski zaslužuje da se obožava osim Allaha, Velikog i Blagog. Nema boga koji istinski zaslužuje da se obožava osim Allaha, Gospodara Prijestolja velikog. Nema boga koji istinski zaslužuje da se obožava osim Allaha, Gospodara nebesa, Gospodara Zemlje i Gospodara Prijestolja plemenitog."[86] [86] Hadis bilježe Buhari (7/154), br. 6346, i Muslim (4/2092), br. 2730.
"La ilahe illallahul-azimul-halim, la ilahe illallahu rabbul-aršil-azim, la ilahe illallahu rabbus-semavati, ve rabbul-erdi, ve rabbul-aršil-kerim."
2.
"Allahu moj, Tvojoj milosti se nadam, pa me ne prepusti samom sebi ni koliko treptaj oka, i popravi svako moje stanje. Nema istinskog boga osim Tebe!"[87] [87] Hadis bilježe Ebu Davud (4/324), br. 5092, i Ahmed (5/42), br. 20430, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Irvaul-galil" (3/357), i Arnaut u svojoj valorizaciji "Musneda" (34/75).
"Allahumme rahmeteke erdžu, fe la tekilni ila nefsi tarfete ajnin, ve aslih li še'ni kullehu, la ilahe illa ente."
3. "Nema istinskog boga osim Tebe, neka si slavljen! Zaista sam ja bio od nepravednih."[88] [88] Tirmizi (5/529), br. 3505, i Hakim (1/505), koji ga je ocijenio vjerodostojnim, a s njim se složio Zehebi, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (3/168).
"La ilahe illa ente, subhaneke, inni kuntu minez-zalimin."
4. "Allah, Allah je Gospodar moj, Kojem ja ništa ne smatram ravnim."[89] [89] Ebu Davud (2/87), br. 1525, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u "Sahihu ibn Madže" (2/335) i "Sahihu Tirmizi" (4/196).
"Allahu, Allahu rabbi, la ušriku bihi šej'en."
9. Kako bolesnik liječi samoga sebe
"Stavi ruku na mjesto gdje ga boli i kaže: 'U ime Allaha' 'Bismillah' (tri puta), a zatim sedam puta: 'Utječem se Allahu i Njegovoj moći od zla onoga što osjećam i čega se plašim.'"[90] [90] Hadis bilježi Muslim (4/1728), br. 2202.
"Euzu billahi ve kudretihi min šerri ma edžidu ve uhazir."
10. Liječenje bolesnika prilikom posjete
"Svaki bolesnik koga posjeti brat musliman prije nego što mu nastupi smrtni čas i prouči mu sedam puta: 'Molim Uzvišenog Allaha, Gospodara velikog Arša, da te izliječi', ozdravit će."[91] [91] Bilježe ga Tirmizi, br. 2083, i Ebu Davud, br. 3893, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (2/210) i "Sahihul-džami'" (5/180).
"Es'elullahel-azim, rabbel-aršil-azim, en ješfijeke."
11. Liječenje nemira i straha tokom sna
"Zaštitu tražim pomoću Allahovih savršenih Riječi: pred Njegovom srdžbom i Njegovom kaznom, protiv zla Njegovih robova te protiv šejtanskih nagovaranja na zlo i njihova prisustva."[92] [92] Ebu Davud (4/12), br. 3893, a dobrim ga je ocijenio Albani u djelu "Sahihu-t-Tirmizi" (3/171).
"E'uzu bi kelimatillahit-tammati: min gadabihi, ve 'ikabihi, ve šerri 'ibadihi, ve min hemezatiš-šejatini, ve en jahdurun."
12. Liječenje groznice/vrućice
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Groznica je od džehennemske vreline, pa je ohladite vodom."[93] [93] Hadis bilježe Buhari (10/174), br. 3264 i Muslim (4/1733), br. 2210.
13. Liječenje uboda i ujeda
1. Prouči se Fatiha uz sakupljanje pljuvačke i pljuckanje na mjesto uboda.[94] [94] Hadis bilježi Buhari (10/208), "Knjiga o medicini", poglavlje: 'O Vjerovjesnikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, rukji'.
2. Potire se vodom i solju, uz učenje: sure El-Kafirun, i sure El-Felek i En-Nas.[95] [95] Hadis bilježi Taberani u djelu "El-Mudžem es-Sagir" (2/830), a dobrim je njegov sened ocijenio Hejsemi u djelu "Medžmeuz-zevaid" (5/111), a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani u djelu "Silsiletul-ehadis es-sahiha", br. 548.
14. Liječenje srdžbe
Liječenje srdžbe biva na dva načina:
Prvi način: Preventiva
Postiže se izbjegavanjem uzroka srdžbe, a u te uzroke se ubrajaju: oholost, samodopadljivost, hvalisanje, pokuđena pohlepa, neprikladna šala, neozbiljnost i tome slično.
Drugi način: Liječenje kada nastupi srdžba
Svodi se na četiri vrste:
Traženje zaštite kod Allaha od prokletog šejtana.
Abdestom.
Promjena stanja u kojem se nalazi onaj koji se rasrdio: sjedenjem, ležanjem, izlaskom, suzdržavanjem od govora ili nečim drugim.
Prisjećanje na nagradu koja se navodi za suzbijanje srdžbe i na poniženje koje se navodi kao posljedica srdžbe.[96] [96] Vidi ovo detaljno pojašnjenje sa vjerodostojnim dokazima u: "Afatul-lisan" (str. 110-112) i "El-Hikmetu fid-da'veti ilallah" (str. 64-66) od autora.
15. Liječenje ćurekotom
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "U ćurekotu je lijek za svaku bolest, osim smrti." Ibn Šihab je rekao: "Es-sam je smrt, a crna sjemenka je ćurekot."[97] Ćurekot ima veoma mnogo koristi, a njegove riječi: "lijek za svaku bolest" su poput riječi Uzvišenog: "Koji, odredbom Gospodara svog, sve ruši..." (El-Ahkaf, 25) Tj. sve što je podložno uništenju i tome slično.[98] [97] Hadis bilježe Buhari (10/143), br. 5688 i Muslim (1735), br. 2215. [98] Pogledaj: "Zadul me'ad", 4/297, i Allama Muveffekuddin Abdul-Latif el-Bagdadi, "Et-Tibb minel-kitabi ves-sunne", str. 88.
16. Liječenje medom
1. Uzvišeni Allah je kazao spominjući pčele: "Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju." (En-Nahl, 69)
2. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, također je kazao:
"Lijek je u troje: u rezu hidžame, pijenju meda ili žigosanju vatrom, a ja svome ummetu zabranjujem žigosanje."[99] [99] Hadis bilježi Buhari (10/137), br. 5681, a vidi koristi meda u: "Zadul-me'ad" (4/50-62) i "Et-Tibb minel-Kitabi ves-Sunne" od Muveffekuddina Abdullatifa el-Bagdadija, str. 129-136.
17. Liječenje zemzem-vodom
1. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je o zemzem-vodi: "Ona je blagoslovljena, ona zasićuje onoga ko je pije baš kao što ga zasićuje hrana [i u njoj je lijek za bolesti]."[100] [100] Bilježi ga Muslim (4/1922), br. 2473, a dio između uglastih zagrada nalazi se kod Bezzara (2/86), Bejhekija u "Es-Sunenul-kubra" (5/147) i Taberanija u "El-Mu'džemul-evsat" (3/247), a lanac prenosilaca mu je vjerodostojan. Vidi: "Medžme'uz-zevaid" (3/286).
2. I hadis Džabira kojeg on pripisuje Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem: "Zemzem-voda je za ono za šta se pije."[101] [101] Hadis bilježe Ibn Madža (3062) i drugi, a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani u djelu "Sahih Ibn Madža" (2/183) i "Irvaul-galilu" (4/320).
3. Potvrđeno je od njega, sallallahu alejhi ve sellem, da je "nosio zemzem-vodu u posudama[102] i mješinama, te je posipao po bolesnicima i davao im da piju."[103] Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, kaže: "Ja i drugi smo doživjeli čudesne stvari prilikom liječenja zemzem-vodom, te sam se njome liječio od nekoliko bolesti, pa sam ozdravio[104] Allahovim dopuštenjem."[105] [102] posuda za čišćenje "Muhtar as-sihah" (1/11). [103] Hadis bilježe Tirmizi (1/180), br. 963, i Bejheki (5/202), a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (1/284), "Silsiletu-l-ehadisi-s-sahiha" (2/572), br. 883, i "Zadu-l-mead" (4/392). [104] A oni koji nisu stanovnici Hidžaza kažu: „Fe beri'tu” (izliječio se). Vidi: "En-Nihaje fi garibil-hadis" (1/111). [105] "Zadul me'ad", (4/393) i 178.
18. Liječenje bolesti srca
Tri su vrste srca:
1. Zdravo srce: to je ono bez kojeg se niko na Sudnjem danu neće spasiti, osim onoga ko s njim dođe Allahu. Uzvišeni Allah kaže: "Na Dan kad neće nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo će onaj koji Allahu srca čista dođe spašen biti." (Eš-Šu'ara, 88-89)
Zdravo srce jeste ono koje je sačuvano od svake strasti koja se suprotstavlja Allahovim naredbama i zabranama, i od svake sumnje koja se protivi Njegovoj Objavi. Ono je sačuvano od robovanja bilo kome mimo Njega i od uzimanja za sudiju bilo koga drugog osim Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Ukratko, zdravo i ispravno srce jeste ono koje je sačuvano od bilo kakvog vida širka nekome drugom mimo Allaha. Naprotiv, njegovo robovanje je iskreno posvećeno samo Allahu, kroz htijenje, ljubav, oslanjanje na Njega, pokajanje, poniznost, strahopoštovanje i nadu. Njegova djela su iskrena u ime Allaha: pa ako voli, voli radi Allaha; ako mrzi, mrzi radi Allaha; ako daje, daje radi Allaha, a ako uskraćuje, uskraćuje radi Allaha. Sva njegova briga usmjerena je Allahu i sva njegova ljubav posvećena je Allahu. Njegova namjera usmjerena je Njemu, njegovo tijelo Njemu je posvećeno, njegova djela Njemu pripadaju, a Njemu su posvećeni i njegov san i njegova budnost. Njegov govor i govor o Njemu draži su mu od svakog drugog govora, a njegove misli kruže oko onoga čime je On zadovoljan i onoga što On voli.[106] Molimo Uzvišenog Allaha da nam podari ovakvo srce. [106] Vidi: "Igasatul-lehfan min masajidiš-šejtan" od Ibn Kajjima, rahimehullah (1/7-73).
2. Mrtvo srce jeste suprotnost prvom. To je srce koje ne poznaje svoga Gospodara i koje Mu ne robuje po Njegovoj naredbi, niti onim što On voli i čime je zadovoljan. Naprotiv, ono se prepušta svojim požudama i užicima, pa makar u njima bilo nezadovoljstvo i srdžba njegovog Gospodara. Ono robuje drugome mimo Allaha: u ljubavi, strahu, nadi, zadovoljstvu, srdžbi, veličanju i poniznosti. Ako mrzi, mrzi zbog svoje strasti; ako voli, voli zbog svoje strasti; ako daje, daje zbog svoje strasti; a ako uskraćuje, uskraćuje zbog svoje strasti. Strast mu je vođa, požuda predvodnik, neznanje gonič, a nemar jahalica.[107] Utječemo se Allahu od ovakvog srca. [107] Vidi: "Igasatul-lehfan min masajidiš-šejtan" (1/9).
3. Bolesno srce jeste srce koje u sebi ima života, ali nosi i bolest. Njega napajaju dva izvora; nekada ga napaja jedan, a nekada drugi, i ono se povodi za onim koji nad njim prevlada. U njemu ima ljubavi prema Uzvišenom Allahu, vjerovanja u Njega, iskrenosti i oslanjanja na Njega, što predstavlja izvor njegovog života. S druge strane, u njemu ima i ljubavi prema strastima, pohlepe za njihovim ispunjenjem, zavisti, oholosti, samodivljenja, želje za uzdizanjem, širenja nereda na Zemlji radi vlasti, licemjerstva, pretvaranja i škrtosti, što predstavlja izvor njegove propasti i uništenja.[108] Utječemo se Allahu od ovakvog srca. [108] Pogledaj: "Igasatul-lehfan" (1/9).
Lijek za srce od svih njegovih bolesti sadržan je u Časnom Kur'anu.
Uzvišeni Allah je rekao: "O ljudi, već vam je stigla Opomena od Gospodara vašega, i lijek za vaša srca, i uputa i milost vjernicima." (Junus, 57) I rekao je: "Mi objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo povećava propast." (El-Isra, 82)
Postoje dvije vrste bolesti srca:
Prva vrsta je ona uslijed koje čovjek trenutno ne osjeća bol, a to je bolest neznanja, zabluda i sumnji. Ona je bolnija, međutim, zbog iskvarenosti srca, on to ne osjeća.
Druga vrsta je trenutno bolna bolest, poput brige, tuge, žalosti i srdžbe. Ova bolest se može otkloniti prirodnim lijekovima, uklanjanjem njenih uzroka i slično.[109] [109] Pogledaj: "Igasatul-lehfan" (1/44).
Liječenje srca postiže se pomoću četiri stvari:
Prva: Plemenitim Kur'anom, jer on je lijek za sumnje u prsima, otklanja iz njih širk, prljavštinu nevjerstva, te bolesti sumnji i strasti. On je uputa onome ko spozna istinu i po njoj postupa, i milost zbog nagrade na ovom i budućem svijetu koju vjernici njime postižu. Allah, azze ve dželle, kaže: "Zar je onaj koji je bio u zabludi, a koga smo Mi oživili i dali mu svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće, kao onaj koji je u tminama iz kojih ne izlazi? A nevjernicima je uljepšano to što rade." (El-En'am, 122)
Druga: Srcu su potrebne tri stvari:
1. ono što mu čuva snagu, a to se postiže ispravnim vjerovanjem, dobrim djelima i redovnim obavljanjem ibadeta;
2. čuvanje od štetnih stvari, i to izbjegavanjem svih grijeha i svih vrsta prijestupa;
3. čišćenje od svake štetne tvari, a to se postiže pokajanjem i traženjem oprosta.
Treća: Liječenje bolesti srca od prevlasti duše nad njim.
Za to postoje dva lijeka: svođenje računa sa njom i suprotstavljanje njoj. Postoje dvije vrste svođenja računa:
Prva vrsta: Prije djela, i sadrži četiri nivoa:
1. Da li je u mogućnosti da izvrši ovo djelo?
2. Da li je činjenje ovog djela za njega bolje od njegovog ostavljanja?
3. Da li je namjera da ovo djelo bude u ime Allaha i radi Njegovog Lica?
4. Da li će u ovom djelu biti potpomognut i ima li pomagače koji će mu pomoći i podržati ga, ukoliko djelo zahtijeva pomagače? Pa ukoliko je odgovor potvrdan, pristupit će mu, a u suprotnom mu nikada neće pristupiti.
Druga vrsta: Nakon djela, i ona ima tri vrste:
1. Preispitivanje vlastite duše o pokornosti u kojoj je napravila propust u pogledu prava Allaha Uzvišenog, te je nije obavila na traženi način. Od prava Allaha Uzvišenog su: iskrenost, predanost, slijeđenje, svijest o stupnju ihsana, svijest o Allahovoj blagodati prema njemu u tome, te svijest o vlastitim propustima nakon svega toga.
2. Svođenje računa sa samim sobom za svako djelo koje mu je bilo bolje ostaviti nego učiniti.
3. Preispitivanje sebe o nekom dopuštenom ili uobičajenom djelu koje nije učinio: da li je time želio Allahovo zadovoljstvo i Ahiret, pa da bude na dobitku, ili je želio ovaj svijet, pa da bude na gubitku.
Suština svega toga jeste da čovjek prvo preispita svoju dušu o farzovima, potom da ih upotpuni ako su manjkavi, zatim da je preispita o zabranama, pa ako uvidi da je počinio nešto od toga, da to ispravi pokajanjem i traženjem oprosta, potom o onome što su činili njegovi udovi, a zatim i o nemaru.[110] [110] Pogledaj: "Igasatul-lehfan" (1/136).
Četvrta: Liječenje bolesti srca od šejtanovog ovladavanja njime.
Šejtan je čovjekov neprijatelj, a spas od njega jeste u traženju zaštite koju je Allah propisao. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spojio je traženje zaštite od zla duše i zla šejtana, te je rekao Ebu Bekru: "Reci: 'Allahu, Sazdavatelju nebesa i Zemlje, Poznavaoče skrivenog i pojavnog svijeta, Gospodaru svega i njegov Posjedovatelju, svjedočim da nema boga koji istinski zaslužuje da se obožava osim Tebe, Tebi se sklanjam pred zlom moje duše, i pred zlom šejtana i njegovog širka, te da me sačuvaš od činjenja zla prema sebi ili bilo kom muslimanu.' Prouči to ujutro kada osvaneš, navečer kada omrkneš i kad se odlučiš ići u postelju."[111] [111] Hadis bilježe Tirmizi, br. 3392, i Ebu Davud, br. 5058, a vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u "Sahihu-t-Tirmizi" (3/142).
"Allahumme fatiris-semavati vel-erdi, 'alimel-gajbi veš-šehadeti, rabbe kulli šejin ve melikehu, ešhedu en la ilahe illa ente, euzu bike min šerri nefsi, ve šerriš-šejtani ve širkihi, ve en akterife 'ala nefsi su'en, ev edžurrehu ila muslim."
Traženje utočišta, oslanjanje na Allaha i iskrenost sprečavaju nadvladivanje šejtana nad čovjekom.[112] [112] Pogledaj: "Igasatul-lehfan", 1/145-162.
Neka su salavat i selam na Allahovog roba i poslanika Muhammeda, njegovu porodicu, sve njegove ashabe i sve koji ih slijede u dobru do Sudnjega dana.
Dova, nakon koje slijedi liječenje rukjom iz Kur'ana i sunneta
Se'id ibn Alijj ibn Vahf el-Kahtani
Knjiga je pouzdana naučna referenca o temi dove i liječenja bolesti šerijatskim rukjama. Ona izlaže dove preuzete iz Plemenitog Kur'ana i Poslanikovog sunneta i pojašnjava kako se njima okoristiti za izlječenje od duhovnih i tjelesnih bolesti. Također, obrađuje liječenje rukjom, naglašavajući neophodnost dubokog vjerovanja i iskrenog obraćanja Uzvišenom Allahu u traženju izlječenja, te predstavlja efikasna sredstva za zaštitu i liječenje od raznih šteta i bolesti.
Related books
All books
Istraživanje i pojašnjavanje mnogih pitanja vezanih za hadž, umru i zijaret u svjetlu Kur'ana i Sunneta54 jezikaIstraživanje i pojašnjavanje mnogih pitanja vezanih za hadž, umru i zijaret u svjetlu Kur'ana i Sunneta
Knjiga pojašnjava propise hadža, umre i posjete u skladu s Kur'anom i Sunnetom te ističe obaveze hadža i umre, zabrane tokom ihrama i adabe posjete Poslanikovoj džamiji, upozoravajući na novotarije u ovim obredima.
Zaštita svakog muslimana – iz Kur'ana i sunneta57 jezikaZaštita svakog muslimana – iz Kur'ana i sunneta
Knjiga objedinjuje zikrove iz Kur'ana i sunneta kako bi olakšala njihovo učenje u različitim trenucima i okolnostima. Obuhvata dove za buđenje, abdest, namaz, putovanje i druge prigode, što muslimanu pomaže da se zaštiti te bude pod Allahovim okriljem i zaštitom.
Obaveza postupanja po sunnetu Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nevjerstvo onoga ko ga negira23 jezikaObaveza postupanja po sunnetu Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i nevjerstvo onoga ko ga negira
Autor Uvaženi šejh Abdulaziz ibn Abdullah Ibn Baz - Allah mu se smilovao - U ime Allaha Milostivog, Samilosnog. Predgovor Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova, a lijepa konačnica bogobojaznima. Neka su salavat i selam na Allahovog roba i poslanika Muhammeda, onome koji je poslan kao milost svim svjetovima, na njegovu časnu porodicu, na njegove ashabe, koji su sa najvećom preciznošću i emanetom prenijeli knjigu svoga Gospodara i sunnet svoga Poslanika s.a.w.s. onim koji su došli poslije njih. Molim Uzvišenog da nas učini od onih koji ih slijede u dobru. Prijašnji i potonji učenjaci su…
الوسائل المفيدة للحياة السعيدة85 jezikaالوسائل المفيدة للحياة السعيدة
كتاب "الوسائل المفيدة للحياة السعيدة" للشيخ عبد الرحمن بن ناصر السعدي، يتناول مفهوم السعادة الحقيقية التي يسعى لتحقيقها كل إنسان. الكتاب يوضح أن السعادة تتحقق بطاعة الله ورسوله، والعمل الصالح، والإيمان. ويُقسم السعادة إلى دنيوية مؤقتة وأخروية دائمة، ويربط بينهما بالرضا الإلهي للمؤمنين. يعتمد الكتاب على الأدلة الشرعية من القرآن والسنة لتقديم الأسباب المؤدية للسعادة وكيفية تحقيقها، مما يجعله دليلاً للمسلمين لتنظيم حياتهم على بصيرة وإيمان.